logo logo logo logo
Рубрика: Актуелно, Свет, Друштво, Догађаји    Аутор: Milan Nikolic    пута прочитано    Датум: 6.01.2009    Одштампај
PDF pageEmail pagePrint page

Put do otadžbinePrenosimo neke od važnijih servisnih informacija za sve one koji nameravaju da putuju za otadžbinu.

izvor: VESTI, Decembar 2008/ NOVINAR.de januar 2009

+++

BEOGRADSKI AERODROM – „Nikola Tesla“

Putnike na Aerodromu „NikolaTesla“ na međunarodnom dolasku dočekuju taksi prevoznici. Svi taksisti su obavezni da svoje usluge pružaju po cenovniku, koji je propisala Gradska uprava, a vožnja se naplaćuje isključivo prema taksimetru.

Do centra grada, cena je oko petnaestak evra, a svi putnici, koji imaju bilo kakve žalbe mogu da se jave na telefonsku liniju, koji je otvorio Aerodrom „Nikola Tesla“. Telefon je 011 209 73 73 i imejl adresu: taxi@beg.aero.

Sve žalbe će biti prosleđene nadležnim inspekcijama.

*Jat ervejz
Cena karte: karte se mogu kupiti u autobusu, 200 dinara
Vreme putovanja: 30 min.
Relacija: Slavija terminal – Železnička stanica – Novi Beograd (Fontana) – Aerodrom „Nikola Tesla“ Beograd
Polasci: 05.00 – 21.00 čas (na svakih sat vremena)
Tel: (+381 11) 245 05 84

*Gradski autobus
Cena karte: 49 (na trafici) -65 dinara (kod vozača).
Vreme putovanja: 40 min.
Relacija: Zeleni venac – Novi Beograd – Aerodrom „Nikola Tesla“

*Rentakar
Ukoliko se putnici odluče da prilikom dolaska u Srbiju koriste usluge rentakar agencije, poželjno je da vozilo rezervišu telefonom iz Evrope bar tri do sedam dana pre polaska za Beograd.

–  Read Line Rentacar

Strane Avio-kompanije u Beogradu

–  Strane Avio-kompanije i ovlašćeni agenti u Beogradu -OVDE

+++

VAŽNE SERVISNE INFORMACIJE NA PUTEVIMA

Nemačka

ADAC – Nemačka

Vozači za pomoć na putevima mogu da se obrate servisnim centrima država kroz koje putuju.

U Nemačkoj ADAC u slučaju saobraćajne nezgode na putu 24 sata prima informacije na telefonski broj 0180/2222222. Na teritoriji

* Austrije ADAC ima broj (preko Beča) (01)2512060,
* u Sloveniji (preko Zagreba) 00385/3440650,
* u Hrvatskoj (Zagreb) (01)3440666,
* u Srbiji (Beograd) 011/422707 i 011/422801,
* u Mađarskoj (Budimpešta) 061/3451717.

ÖAMTC – Austrija

Pomoć na austrijskim putevima možete dobiti ako pozovete i austrijski Automoto Savez (ÖAMTC) na broj 120. Važni telefonski brojevi u Austriji: Vatrogasci 122; Policija 133;

Mesečni i godišnji kalendar zastoja na putevima Austrije za 2009 godinu OVDE

Obavezan prsluk

U Nemačkoj i Austriji obavezan je „upozoravajući“ prsluk za vozače automobila. On je važan posebno u slučaju nezgode ili stajanja zbog kvara na automobilu. Iako su retke kontrole gde se proverava taj detalj, ipak je moguće da saobraćajna patrola zatraži prsluk. Ako ga vozač nema u automobilu, platiće novčanu kaznu, a cena prsluka je 2,99 evra!

S. J.

+++

Slovenija
Auto-moto savez Slovenije (AMZS) – Slovenija

Auto-moto savez Slovenije (AMZS) daje obaveštenja na telefon 1987 (iz inostranstva +386 1 530 53 53), a vozačima pomaže 24 sata u 17 većih gradova gde postoje tehnički centri, policija 113, a poziv vatrogascima i hitnoj pomoći je 112.

Cena goriva u Sloveniji može se pogledati ovde (AMZS)

Aktelno stanje na putevima u Sloveniji (AMZS)

Auto karta Slovenije kao .jpg datoteka se može ovde pogledati (izvor: HAK)

+++

Hrvatska
Hrvatski auto-klub (HAK) – Hrvatska

Hrvatski auto-klub (HAK) pruža informacije o uslovima u saobraćaju na telefon 01-4640800, pomoć na putevima tel. 987.

Stanje i prohodnost puteva u Hrvatskoh pročitajte ovde (HAK)

Putarina (Cestarina) u Hrvatskoj (HAK)

Autokarta Hrvatske (HAK)

+++

Bosna i Hercegovina

Auto moto savaz Republike Srpske (AMSRS) – Banjaluka

Na teritoriji Bosne i Hercegovine deluju dva auto-moto saveza, u Republici Srpskoj vozači se mogu obratiti na Auto moto savaz Republike Srpske (AMSRS) broj 1285.

Stanje na putevima Republike Srpske pogledajte ovde (AMSRS)


Bosanskohercegovački Auto-moto klub (BIHAMK) – Sarajevo

U Federaciji Bosne i Hercegovine na BIHAMK broj 1282 možete se informisati o stanju puteva u BiH. BIHAMK služba pomoć – informacije kao pdf dokument.

Stanje na putevima (BIHAMK)

Autokarta BiH (BIHAMK)

+++

Srbija
AUTO-MOTO SAVEZ SRBIJE – AMSS -Beograd

U Srbiji nadležna institucija je AUTO-MOTO SAVEZ SRBIJE – AMSS i njen „Operativni centar za pomoć na putu“ na broju 987 stoji na raspolaganju 24 sata dnevno odnosno svih 365 dana u godini. Strani jezici Nemački i Engleski.

Aktuelno stanje na putevima u Srbiji možete pročitati ovde (AMSS)

Koliko košta PUTARINA u Srbiji pročitajte ovde (AMSS)

Aktuelna cena goriva u Srbiji može se ovde pogledati (AMSS)

Registarske oznake gradova u Srbiji (AMSS)

+++

Brojevi konzulata u Minhenu

Pre kretanja na put treba proveriti da li su putne isprave u redu. Za sve informacije o viznom režimu ili drugim pitanjima kojim se bave diplomatsko-konzularna predstavništva treba se obratiti na njihovu adresu.

U Minhenu su to:

o Generalni konzulat Srbije i Crne Gore (Boemernjaldplatz 2, 81679 Minhen), telefon 089/9824750,
o Generalni konzulat Bosne i Hercegovine (Montsalvatstr. 19, 80804 Minhen), 089/98103760,
o Generalni konzulat Republike Slovenije (Lindnjurmstr. 10, 80337 Minhen), 089/5439481,
o Generalni konzulat Republike Hrvatske (Zentraler Oberfoehringer. 6, 81679 Minhen), 089/982521 i 089/982522),
o Generalni konzulat Republike Austrije (Ismaningerstr. 136, 81675 Minhen), 089/998150,
o Generalni konzulat Republike Mađarske (Vollmannstr. 2, 81927 Minhen), 089/911032.


ŠTA VOZAČI TREBA DA ZNAJU PRE DOLASKA U SRBIJU

POMOĆ STIŽE NA VREME

• Veliki broj divljaka ordinira putevima po Srbiji, bukvalno otimajući i poslednji evro neobaveštenim vozačima

Mrkli je mrak, automobil u kvaru na nekom od puteva Srbije. Iznenada se pojavljuje šlep-vozilo kao spas. Vozač nudi da za „skromnu“ cenu od 200 do 300 evra odšlepuje vaše vozilo do auto-mehaničara nekoliko kilometara dalje. U nedostatku druge pomoći, vozači obično pristanu da se za astronomsku cenu spasu od noći provedene kraj puta.

Ovo su scene koje se neretko događaju našim sunarodnicima iz inostranstva kada putuju kroz Srbiju. Međutim, dovoljno je okrenuti telefonski broj 987 Auto-moto saveza Srbije (AMSS) i sve vaše muke bile bi gotove u vrlo kratkom roku.
Veliki broj takozvanih „divljaka“ ordinira putevima po Srbiji, bukvalno otimajući poslednji evro neobaveštenim vozačima. Zbog toga smo u razgovoru sa šefom operativnog centra AMSS Duškom Dinićem pokušali da saznamo šta naši sunarodnici treba da urade u takvim situacijama.

U haj-tek operativnom centru prepunjenim računarskom i telekomunikacionom opremom reportere „Vesti“ dočekao je Dinić. On ekskluzivno za naše sunarodnike u inostranstvu objašnjava šta treba učiniti u slučaju da vam se vozilo zbog kvara nađe na putu.

Može i besplatno

Malo je poznato da naši sugrađani koji imaju nove automobile mogu besplatno koristiti usluge šlepanja i popravki u Srbiji.
– Mi smo provajder za Srbiju i Crnu goru organizacije „Arctranzistance“ iz Brisela. Svi koji su kupili automobile u Evropi, dok su pod garancijom, imaju besplatna prava kod nas. Samo pozovu u centralu i oni će nas odmah obavestiti gde treba da dođemo i šta je u pitanju. To se za sada odnosi na automobile „ševrolet“, „opel“, „ford“ i „reno“, ali i drugi proizvođači će uskoro ući u sistem. Tako da pre polaska na put treba samo proveriti da li ste pod garancijom i da li možete koristiti ovu uslugu – kaže Dinić.

– Naš telefon 987 bez ikakvog prefiksa možete pozvati svakog dana u godini, 24 sata dnevno. Uvek će vam se javiti operater, a ukoliko je telefon trenutno zauzet, pokušajte ponovo. Pokrivamo celu Srbiju i uvek će vam se neko javiti i pružiti pomoć. Za to su zadužena naša vozila i ljudi, ali i osobe iz našeg sistema kao što su lokalni Auto-moto klubovi ili naši partneri. Duž najfrekventnijih deonica raspoređene su naše ispostave, koje pružaju pomoć od popravki do šlepovanja i servisa – objašnjava Dinić.

Kada pozovete broj 987 operater će vas obavestiti koje vozilo dolazi u pomoć, njegov registarski broj i ime vozača, kako bi se izbeglo da ga zamenite sa nekim od „divljaka“.

– Cenovnik usluga je jedinstven za sve i nema razlike između naših vozila i građana i stranaca, uz zagarantovanu bezbednost. Cena samo zavisi od puta koje vozilo za pomoć treba da pređe. Šlepovanje vozila košta 64,9 dinara po pređenom kilometru, a sat rada mehaničara je 1.180 dinara, u šta je uključeno i do 20 kilometara pređenog puta. Cena se odnosi na put koji naše vozilo pređe od izlaska iz baze, do vozila, šlepanja i vraćanja u bazu, a uvek gledamo da pomoć dođe sa najbliže pozicije – objašnjava Dinić način rada u operativnom centru.

Turci najčešće zbunjeni

Bez obzira što u operativnom centru rade mladi ljudi sa znanjem stranih jezika, nekada dolazi i do komičnih situacija.
– Naši operateri obično govore engleski i nemački jezik. Međutim dolazi do komičnih situacija kada nas zove Turčin koji ne zna ni jedan drugi jezik. Kako mi da mu onda pomognemo, kad ga ništa ne razumemo – prepričava jedan od šaljivih događaja iz prakse Dinić.

Malo je poznato, ali naši sunarodnici kojima se pokvari vozilo u Srbiji mogu tražiti pomoć od svojih Auto-moto klubova čiji su članovi, pa neretko ne moraju ništa da plate za pomoć na putu.

– To zavisi od prava koja su stekli kod svojih klubova. Sa mesta gde im je pokvareno vozilo pozovu svoj klub u inostranstvu, a oni nas odmah obaveste gde ste, pružaju garanciju za vas i kažu šta ona pokriva. Sve se relativno brzo završava. Ukoliko treba nešto da se plati, to se čini na licu mesta u dinarima, a vi ćete dobiti fiskalni račun, kao i takozvani spi račun, koji se kasnije može koristiti da refundirate novac od vašeg osiguravajućeg društva. Mi smo uvek na usluzi i rećićemo vam šta treba – dodaje šef operativnog centra.

Veliki problem na putevima predstavljaju „divljaci“ koji su raspoređeni po raskrsnicama i imaju svoje ljude koji im javljaju da li je neko u kvaru. Oni u zavisnosti od procene naplaćuju maksimalne iznose šlepanja ili popravki. Na svojim vozilima imaju oznake svih najpoznatijih stranih Auto-moto klubova, predstavljaju se kao njihovi saradnici, ali u stvari samo višestruko naplaćuju usluge. Dešavalo se, kako saznajemo, da turskim državljanima koji nemaju da plate uzmu pasoše, pa čak i zatvaraju u podrume, samo da uzmu novac.

– Mi imamo 28 baza, preko 100 auto-moto klubova i oko 60 ugovornih partnera po Srbiji. Stižemo u najkraćem roku, maksimalno za 30-45 minuta, tako da nema potrebe da se nekome plaćaju višestruke cene. Naši sunarodnici mogu čak i da postanu članovi AMSS za 1.900 dinara godišnje, čime imaju mnoge pogodnosti. U gradovima se šlepovanje plaća paušalno, u iznosu od 2.360 dinara, što uključuje šlepovanje do 20 kilometara – objašnjava Dinić.

Telefon za sve informacije

Služba 987 se ne koristi samo zbog pomoći na putu. Ovaj telefonski broj godišnje pozove između pola i milion osoba, koji dobijaju informacije o stanju na graničnim prelazima, vremenu, stanju na putevima, cenama benzina, specijalizovanim radionicama, cenama putarina, potrebnim međunarodnih dokumentima, svim informacijama koje su potrebne vozačima da što brže i bezbednije završe putovanje.

B.Đokić


CARINSKI SAVETNIK

POŠTUJTE PROPISE DA VAS NE BOLI GLAVA

Svi, koji budu poštovali pravila brzo će i bez problema proći preko granice. • Iz zemlje se može izneti 10.000 evra.

Svi naši građani iz dijaspore, koji nameravaju da božićne i novogodišnje praznike provedu u otadžbini treba da vode računa da se u potpunosti pridržavaju carinskih propisa, kako bi izbegli nevolje.

Iz Uprave carina poručuju da svi koji poštuju pravila brže i bez ikakvih neprijatnosti prolaze granicu.
Putnici najčešće prave greške sa iznošenjem i unošenjem gotovog novca preko granica Srbije.
Zakon naime kaže da se u Srbiju može uneti neograničena količina novca, a iz zemlje se može izneti 10.000 evra.

Putnici, koji ulaze u Srbiju neretko imaju problema na graničnim prelazima, kada pokušaju da kao lični prtljag unesu stvari, koje to očigledno nisu. Tim povodom u Upravi carina upozoravaju građane da u lični prtljag spadaju garderoba, predmeti za održavanje lične higijene, namirnice i drugi predmeti za ličnu upotrebu.

Predmeti, koji se smatraju ličnim prtljagom su litar žestokog alkoholnog pića, jedan parfem, boks cigareta, kao i lekovi za ličnu upotrebu u uobičajenoj količini (jednado dve kutije).

Pored ličnog prtljaga putnik može da unese robu namenjenu za upotrebu u domaćinstvu, knjige i publikacije, odlikovanja, spomenice, sportske i druge trofeje.

S obzirom na to da zakonom nije utvrđena tačna količina robe, koja se smatra dovoljnom za potrebe domaćinstva, takvu procenu obavlja carinik.

Još jedna od velikih zabluda je unos poklona. Naime, građani smatraju da se na njih ne naplaćuje carina, ali carinski zakon ne poznaje pojam „poklon“.

Propisano je samo da se dažbine ne naplaćuju na novu robu i predmete za ličnu upotrebu, čija vrednost ne prelazi 100 evra.

Ukoliko eventualni pokloni ne prelaze ovu vrednost, carina neće biti naplaćena. U suprotnom naplatiće se carinske dažbine, koje iznose 31 odsto od vrednosti robe.

Bitno je napomenuti i da putnici ne smeju da unose u Srbiju robu trgovačkog karaktera, opojne droge, otrove, oružje, municiju i pesticide.

Unošenje hrane

Robu, koja je kupljena u supermarketima, putnici mogu unositi u Srbiju, ali samo ako je neotpakovana i u količinama, koje zadovoljavaju potrebe domaćinstva. To znači da se može uneti nekoliko komada jednog proizvoda, jer se smatra da su veće količine namenjene preprodaji.

Ukoliko se u Srbiju uvozi ili se iz nje izvozi bilje, biljni proizvodi, životinje i proizvodi i sirovine životinjskog porekla, potrebno je dostaviti adekvatno uverenje o zdravstvenoj ispravnosti.

U zavisnosti od vrste robe, to je sanitarno, veterinarsko ili fitopataloško uverenje.

Devizni prekršaji

Kada se otkrije devizni prekršaj, novac se od putnika privremeno oduzima, a protiv putnika se pokreće prekršajni postupak. Devizni inspektorat Ministarstva finansija vodi postupak i određuje kaznu na osnovu procene okolnosti i pojedinačnog slučaja. Najčešće se oduzima sav novac. Ipak, ukoliko novac bude vraćen, nikad se ne događa da ga dobijete u punoj sumi, jer se devizni prekršaj uvek kažnjava i pokriva delom oduzetih sredstava.


PRE NEGO ŠTO KRENETE U OTADŽBINU

NA PUT S POTVRDOM ZA LEČENJE

• Potvrda koju naši građani dobijaju u zemljama EU gde rade u otadžbini se zamenjuje obrascem u nekoj od filijala zdravstvenog osiguranja

Naši građani koji žive i rade u inostranstvu pre polaska na put u otadžbinu trebalo bi da u socijalnom osiguranju u zemlji u kojoj žive i rade izvade potvrdu, koji će im omogućiti da se leče u otadžbini.

Ova mogućnost odnosi se na sve evropske zemlje s kojima Srbija i Crna Gora imaju potpisan sporazum o socijalnom osiguranju. S Kanadom, Sjedinjenim Američkim Državama, Australijom i Novim Zelandom naša zemlja nema potpisan sporazum, tako da će naši zemljaci platiti troškove lečenja ukoliko im zatreba medicinska pomoć.
Potvrda koju naši građani dobijaju (u Austriji je to YU A3, u Nemačkoj je to YU 6) u otadžbini se zameni odgovarajućim obrascem u nekoj od filijala zdravstvenog osiguranja.

Taj dokument kasnije koristite umesto zdravstvene knjižice. Zdravstvene usluge u državnim ustanovama, naši zemljaci neće morati da plaćaju jer se svi troškovi podnose stranom socijalnom osiguranju koje ih pokriva.

+++

Švajcarska

ZBOGOM VIZAMA!

Više od 700.000 stranaca u Švajcarskoj koji imaju vize tipa B ili C, a pri tom potiču iz država koje nisu članice Evropske unije, imaće nesumnjive koristi od zvaničnog pristupanja ove zemlje Šengenskom sporazumu koji na snagu stupa 12. decembra. Oni će sada konačno moći da s tom dozvolom boravka slobodno putuju po „Evropi bez granica“.

Na ovo olakšanje su čekali decenijama. Sve do 10. jula 2006. godine bili su obavezni da pre putovanja kopnom ka zavičaju na vreme obezbede tranzitne vize zemalja kroz koje prolaze. Za sve ostale države sa šengenskog prostora morali su da vade turističke vize.

Taj prvi korak oslobađanja od strogog viznog režima je doneo olakšanje, ali će tek sada biti izjednačeni u pravima sa svojim zemljacima koji žive u nekoj od država koje su ranije pristupile Šengenskom sporazumu. Inače, odredbe Šengenskog sporazuma građani ove države treba da potvrde na dva referenduma zakazana u prvoj polovini naredne godine.

S. J.

+++

SAVETI NAŠIM LJUDIMA KOJI PUTUJU AUTOMOBILOM KROZ SLOVENIJU

IZBEGNITE PLAĆANJE U „DEŽELI“

• Uprkos protestima vozača i njihovih udruženja iz Evrope, Slovenci naplaćuju vinjetu za pola godine 35 evra, odnosno 55 evra za period od godinu dana • Kako da zaobiđete kupovinu nalepnica za automobile

Od 1. jula kroz Sloveniju na svim autoputevima i „brzim cestama“ o kojima brine DARS obavezna je vinjeta za sva motorna vozila. Cena vinjete za pola godine je 35 evra, a za godinu dana 55 evra.

Uvođenje vinjete izazvalo je dosta protesta vozača i njihovih udruženja iz Evrope, pa je od nadležnih institucija Evropske unije i Evropske komisije zatraženo da Slovenija uvede i vinjetu na sedam ili 10 dana, u prvom redu za putnike u tranzitu.
Za sada sve ostaje po starom, jer je Slovenija sve primedbe odbacila obrazlažući to svojim pravom da kao ravnopravna članica Evropske unije samostalno odlučuje u ovoj oblasti. Nedavno je iz Evropske komisije stigao odgovor u kome se od Slovenije traži da uvede 10-dnevnu vinjetu koja ne može biti skuplja od 11 evra, a rečeno je da Slovenija svojom jednostranom odlukom narušava pravila ponašanja u EU.

Ostaje da se vidi da li će Slovenija pozitivno odgovoriti na zahteve auto-klubova iz Evrope, susednih zemalja, u prvom redu Hrvatske i Slovenije, kao iEvropske unije.

Ipak, postoji mogućnost da zaobiđete kupovinu nalepnica za automobile.
Jer, iako je stroga kontrola vozila na autoputevima i „brzim cestama“ kroz Sloveniju, postoje zaobilazni putevi kojima se može proći do Hrvatske i bez kupovine vinjete.

Hrvatski mediji su tu bili na usluzi svojim vozačima, a Hrvatski auto-klub (HAK) objavio je spisak i kratak opis alternativnih putnih pravaca kroz Sloveniju gde se može voziti bez vinjete.


Zarada od 186 miliona evra

Nedavno su obelodanjeni podaci o prodaji vinjete za pet meseci ove godine, od 1. jula do kraja novembra. U ovom periodu DARS je prodao 1,6 miliona vinjeta i zaradio 186 miliona evra, a do kraja godine računa se s prodajom još 400.000 polugodišnjih vinjeta. Vozačima koji nisu imali vinjetu ili su je nepravilno koristili izrečeno je i na licu mesta naplaćeno 4.700 kazni koje su iznosile u proseku oko 400 evra.

To su sedam putnih pravaca:

1. Granični prelaz Macelj – Maribor – Pesnica – stari granični prelaz Šentilj – E59 (pred Mariborom skrenuti pravcem kroz grad i potražiti žutu oznaku puta za Špilfeld ili lokalni put do Murecka. Na mariborskoj obilaznici vinjeta je obavezna!),

2. Granični prelaz Macelj – Ptuj – Lenart – Pesnica (dalje putem na stari granični prelaz Šentilj (Špilfeld),

3. Granični prelaz Trnovec – Ormoža – LJutomer – Radenci – Gornja Radgona,

4. Granični prelaz Mursko Središče – Lendava – Murska Sobota – Gornja Radgona (Bad Radkersburg),

5. Mali granični prelaz Bregana ili granični prelaz Harmica – Krško – Celje – Slovenj Gradec – Dravograd (vožnja traje oko 2,5 sata)

6. Granični prelaz Pasjak – put E61 – Kozina ili lokalnim putem na Divaču ili Sežanu,

7. Iz istarskih mesta do Kopra vozi se bez vinjete, ali treba pratiti žute oznake puta za Trst preko graničnih prelaza Lazaret ili Škofje, odnosno od Buzeta na Požane i Škofje

izvor: VESTI, decembar 2008 godine





Пошаљите коментар

Да би сте послали коментар морате бити улоговани

GENOCIDE REVEALED
logo
Писанија Грешног Милоја
Проф. Др. Миодраг Петровић

Проф. Др. Миодраг Петровић

КРОТКИ ЛАФОВИ!
Антиекуменистички сајт

НОВИ Антиекуменистички сајт

„СТРЕЉАЊЕ ИСТОРИЈЕ“
logo
ПРАВОСЛАВАЦ 2017
ГЕНОЦИД
ЈАСТРЕБАРСКО 1942
БОЈКОТ НАРОДА – документарац
новинар.де
Loading
КОРУПЦИЈА, ВЛАСТ, ДРЖАВА
logo
АГЕНЦИЈА ЗА БОРБУ ПРОТИВ КОРУПЦИЈЕ
logo