Radna deklaracija Međunarodnog naučnog skupa “Pravni položaj Crkava i verskih zajednica u Crnoj Gori danas”, Bar 23-25. maj 2008
+++
Bar Da bi se pravno reglementirali odnosi između države i crkava i vjerskih zajednica, i u duhu međusobnog povjerenja i plodotvorne kooperacije sa vlastima u Crnoj Gori, kao i u interesu opšteg dobra zemlje i njenih građana, neophodno je poštovati pet fundamentalnih načela:
- slobodu vjeroispovijedanja,
- neutralnost države,
- princip jednakosti vjerskih zajednica,
- pravo crkava i vjerskih zajednica na samoodređenje i
- kooperaciju države i vjerskih zajednica.
(a) Država i vjerske zajednice su upućene na međusobnu saradnju zbog toga što postoje zajednički javni interesi države i vjerskih zajednica, mnogi državljani i vjernici su jedni te isti ljudi i imaju slobode i prava koje je država dužna da jemči, a među kojima vjerskoj slobodi i pravu pripada izuzetno mjesto. Osim toga, mnoštvo je konkretnih razloga zbog kojih kao pravni model odnosa države i vjerskih zajednica predlažemo sistem kooperativne odvojenosti i saradnje države i vjerskih zajednica, idući tako u susret savremenim trendovima u evropskom zakonodavstvu u oblasti državno-crkvenog prava.
U vezi s tim, kompleksnost pravnog odnosa države i vjerskih zajednica ogleda se u mnoštvu konkretnih prava koja bi zakon trebalo da sadržajno obuhvati i normira. Ona uključuju socijalna prava i ravnopravni status vjerskih službenika, pravo na organizovanu duhovnu pomoć u vojsci, zatvorima, bolnicama i drugim državnim ustanovama, prigovor savjesti; priznavanje crkvenih matičnih dokumenata pred državnim organima, položaj vjerskih škola i fakulteta u obrazovnom sistemu; status, prava i obaveze vjerskih dobrotvornih organizacija; zaštita kulturnog i vjerskog nasljeđa; najzad, a tome bi trebalo posvetiti posebnu pažnju, pravo na vjersku nastavu (vjeronauku) u državnim školama, da država priznaje crkve i vjerske zajednice kao pravno lice sui generis.
Na taj način jasno bi se pokazalo da zakonodavac vjersku slobodu, kao samu suštinu slobode, shvata konkretno a ne apstraktno, i da ona kao takva treba da bude zajemčena a ne samo proklamovana.
(b) Poseban problem je nepostojanje zakona o restituciji imovine koja je oduzeta crkvama i vjerskim zajednicama: predlažemo da se u najkraćem roku na pravedan način vrati protivpravno oduzeta imovina. Postojećim zakonima restitucija je omogućena svima osim crkvama i vjerskim zajednicama, što odudara od pravne prakse u većini bivših komunističkih zemalja. Uz to, u Crnoj Gori ne postoji pravna sigurnost ni u pogledu imovine koja je sada u posjedu vjerskih zajednica. Imovina koja pripada crkvama i vjerskim zajednicama zaslužuje zaštitu države.
(v) Zakonom bi trebalo da se utvrde medijska prava crkava i vjerskih zajednica i da javni medijski servis odgovorno, vjerodostojno i civilizovano izvještava o crkvenom i vjerskom životu u Crnoj Gori. U novom, ne više komunističkom socijalnom polju civilizovan odnos prema crkvama i vjerskim zajednicama ima za cilj društvenu stabilnost kao vrijednost nužnu za demokratsko i evropsko društvo. Prvi uslov za to je da se poštuje identitet crkava i vjerskih zajednica, koji proishodi iz njihovog neotuđivog prava na samoodređenje. Država bi trebalo da jemči i štiti prava koja crkve i vjerske zajednice imaju sa takvim identitetom kakav imaju, a ne da ih priznaje u smislu da uspostavlja njihov identitet. Jednostavnije rečeno, država ovdje ne proizvodi ontološki realitet, već pravni realitet. Pravno priznati Crkvu i vjersku zajednicu znači sistem obaveza u odnosu na Crkvu i njen identitet koji država mora da prihvati. Drugačije rečeno: pravo da se vjeruje znači obavezu države prema onima koji vjeruju. To važno i kompleksno pravo mediji, u prvom redu državni, dužni su da promovišu a ne da dezavuišu.
Organizatori međunarodnog naučnog skupa „Pravni položaj crkava i vjerskih zajednica u Crnoj gori danas“ održanog u Baru od 23. do 25. maja 2008. godine su:
Pravoslavna mitropolija crnogorsko-primorska i Pravoslavna eparhija budimljasko-nikšićka u saradnji sa Rimokatoličkom biskupskom konferencijom Sv. Kirilo i Metodije, Islamskom zajednicom Crne Gore, Fondacijom za jedinstvo pravoslavnih naroda iz Moskve i Fondacijom Konrad Adenauer u Crnoj Gori.
UČESNICI:
prof. dr Sima Avramović (Univerzitet u Beogradu, Srbija)
prof. dr Valerij Aleksejev (predsjednik Fonda jedinstva Pravoslavnih naroda, Moskva)
Nj. V. G. dr Amfilohije Radović, AEM Crnogorsko-primorski
prof. dr Radovan Bigović (Univerzitet u Beogradu, Srbija)
đ. Emilijanos Bojanu (predstavništvo Carigradske Patrijaršije u EU, Brisel)
Peter Vajs (poslanik parlamenta SR Njemačke)
prof. dr Tomo Vukšić (sveštenik, predstavnik Rimokatoličke crkve u Bosni i Hercegovini)
Vesna Goluža (predsjednica Fonda za restituciju Republike Hrvatske)
Budimir Dubak (bivši ministar vjera u Vladi Republike Crne Gore)
Nj. P. G. Grigorije Durić (episkop Zahumsko-hercegovački, Bosna i Hercegovina)
Nj. V. G. Kiril (Mitropolit Varnenski i Velikopreslavski, Bugarska)
Mons. dr Andrija Kopilović (Teološko-katihetski institut u Subotici, predstavnik Međunarodne Biskupske konferencije sv. Kirila i Metodija)
prof. dr Zoran Krstić (Univerzitet u Beogradu, Srbija)
prof. dr Savo Marković (Univerzitet Crne Gore)
Nj. P. G. Joanikije Mićović, pravoslavni episkop Budimljansko-nikšićki
prof. dr Haralambos Papastatis (Univerzitet u Solunu, Grčka)
prof. dr Milan Radulović (bivši ministar vjera u Vladi Republike Srbije)
Dušan Rakitić (bivši sekretar za zakonodavstvo u Vladi Republike Srbije, Beograd)
ef. Džemo Redžematović (glavni imam za Podgoricu Islamske Zajednice u Crnoj Gori)
prof. dr Gerhard Robers (Univerzitet u Triru, Njemačka)
prof. dr Darko Tanasković (Univerzitet u Beogradu, Srbija; bivši ambasador Srbije i Crne Gore u Vatikanu)
Vladimir Todorović (Direkcija za restituciju Republike Srbije)
prof. dr Silvio Ferari (Univerzitet u Milanu, Italija)
Nj. E. G. Jozef Homajer (biskup Hildeshajma, predstavnik Biskupske konferencije zemalja Evropske Unije)
dr Drago Čepar (direktor Ureda za vjerske zajednice Republike Slovenije)
mr Velibor Džomić (sveštenik, Pravoslavna Mitropolija Crnogorsko-primorska, Podgorica)
prof. dr Bogoljub Šijaković (Univerzitet Crne Gore; bivši ministar vjera u Vladi SR Jugoslavije)
Dragan Šoć (bivši ministar pravde u Vladi Republike Crne Gore)
26. maj 2008 – 12:18; spc.yu
Izvor: Mitropolija crnogorsko-primorska
+++
Redakcijski komentar
Umoljavamo Nj. Visokopresveštenstvo vladiku Amfilohija da kao član i predesednik SA Sinoda SPC, kao bivšeg člana evropske ekspertske grupe (EEG) fundamentalna načela i ostale zaključke prvo javno zatraži ud UNMIKA a onda uz pomoć svojih mnogobrojnih kolega u Vatikanu i Evropi, USA to i, kao SA Sinod u saglasju sa Nj. P. episkopom raško-prizrenskim i kosovsko-metohijskim i primeni na Kosovu i Metohiji. Hoćemo da verujemo da je vladika Amfilohije još uvek odan našoj Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
urednik
urednik
… [Trackback]
[…] Info on that Topic: novinar.de/2008/05/31/radna-deklaracija-medunarodnog-naucnog-skupa.html […]
… [Trackback]
[…] Information on that Topic: novinar.de/2008/05/31/radna-deklaracija-medunarodnog-naucnog-skupa.html […]
… [Trackback]
[…] Find More to that Topic: novinar.de/2008/05/31/radna-deklaracija-medunarodnog-naucnog-skupa.html […]
… [Trackback]
[…] Info to that Topic: novinar.de/2008/05/31/radna-deklaracija-medunarodnog-naucnog-skupa.html […]
… [Trackback]
[…] There you will find 92430 more Info on that Topic: novinar.de/2008/05/31/radna-deklaracija-medunarodnog-naucnog-skupa.html […]