logo logo logo logo
Рубрика: Политика, Актуелно, Религија, Друштво    Аутор: новинарство    пута прочитано    Датум: 6.05.2008    Одштампај
PDF pageEmail pagePrint page

VESTI - Naslovna strana 05.05.2008U susret zasedanju Svetog arhijerejskog sabora SPC. Ukoliko patrijarh Pavle pismeno ne izrazi želju da se povuče sa trona SPC, u zavisnosti od lekarskog izveštaja, biće predloženo da mu se izabere zamenik ili da se bira novi patrijarh.

+++

Višednevno redovno godišnje zasedanje Svetog arhijerejskog sabora SPC (crkvene skupštine), koje počinje 14. maja u Beogradu, moglo bi da se pretvori u izborno. Kako „Vesti“ nezvanično saznaju, planirano je da prva tačka dnevnog reda bude izveštaj lekarskog konzilijuma VMA o zdravstvenom stanju patrijarha Pavla (93), koji je od novembra prošle godine na bolničkom lečenju u ovoj ustanovi. Ukoliko u međuvremenu patrijarh samoinicijativno i u pisanoj formi ne izrazi želju da se povuče sa trona poglavara SPC, u zavisnosti od sadržaja lekarskog izveštaja, biće predloženo da se bira novi patrijarh ili da se sadašnjem izabere stalni zamenik iz redova vladika. Do sada se praktikovalo da tu dužnost obavlja najstariji mitropolit koji je istovremeno i član rotirajućeg Sinoda (crkvene vlade).

– Nezahvalno je o tome davati lične izjave mimo Sinoda i Sabora. Patrijarh Pavle je bio izabran dok je German još bio živ. I tada je bilo teško birati novog poglavara pored živog patrijarha. To nije baš uobičajeno i normalno. Ne znam kakav će stav sada Sabor zauzeti. Patrijarh je pre nekoliko godina, osećajući starost, pomišljao na povlačenje. Čak je i sa mnom o tome razgovarao. Tada sam mu rekao da to ne bi bilo dobro, pogotovo što je tada još bio u dobroj kondiciji i aktivno učestvovao i pratio događaje u Crkvi i društvu. Ne znam šta sada patrijarh misli o tome i šta će učiniti – ispričao je „Vestima“ episkop niški Irinej Gavrilović.

Germanu „dokazana nemoć“

U vreme kada je biran sadašnji patrijarh Pavle na Svetom arhijerejskom saboru, 1. decembra 1990, patrijarh German je još bio živ, ali je teško bolestan ležao na VMA u Beogradu. Tokom Germanove bolesti koja je počela nakon Vidovdanskog sabora 1989. pošto je polomio kuk, zamenjivao ga je mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan Pavlović kao „najstariji mitropolit po proizvodstvu“, a u to vreme i član, inače, rotirajućeg Sinoda. Procena Germanove „dokazane nemoći“ da vrši svoje patrijaršijske dužnosti obavljena je uz konsultaciju sa konzilijumom lekara VMA. Tek pošto je od lekara dobijen nalaz, Sveti arhijerejski sabor razrešio je svih dužnosti teško obolelog patrijarha Germana i krenuo u izbor novog.

Prema njegovom mišljenju „nije nemoguće ni to da, shodno Ustavu SPC, koji nije dogmat i može da se menja, Sabor izabere arhijereja koji bi trajnije zamenjivao bolesnog patrijarha“. Takođe, ukoliko gospodin Pavle ne bude mogao da predsedava Saborom, pojašnjava vladika Irinej, to će učiniti najstariji episkop po posvećenju, odnosno mitropolit, ali ako mitropolit nije najstariji po posvećenju, onda episkop„.
– Vladika šabački Lavrentije je najstariji po posvećenju u Srpskoj pravoslavnoj crkvi – napominje episkop Irinej.

Među vladikama postoje mišljenja da ne treba birati novog patrijarha za života postojećeg ukoliko on ne želi da se povuče, jer bi to bila „medveđa usluga svakom sledećem poglavaru SPC pošto bi presedan napravljen prilikom Pavlovog izbora za vreme Germanovog života, prerastao u praksu, a to nije dobro zato što bi ubuduće moglo da proizvede ubrzane smene na čelu crkve“.

Izbor novog patrijarha, prema rečima vladike Lavrentija Trifunovića, „zavisiće od članova Svetog arhijerejskog sabora“, koji čini svih 48 vladika iz otadžbine i dijaspore, uključujući i arhijereje autonomne Ohridske arhiepiskopije u Makedoniji na čelu sa arhiepiskopom Jovanom Vraniškovskim.

Patrijarh iz koverte

Kandidati za novog patrijarha, prema crkvenom zakonodavstvu, mogu biti sve aktivne vladike SPC koji su na episkopskoj katedri najmanje pet godina, ali ne vikarni i penzionisani episkopi. Glasa se tako što svaki od članova sabora zaokruži tri kandidata za koje smatra da mogu da uđu u trojnu kandidaturu za izbor patrijarha. Da bi neki vladika ušao u trojnu kandidaturu, mora da dobije više od polovine glasova, znači najmanje 24. Posle prvog izbornog kruga glasa se samo za po jednog kandidata sve dok se ne dođe do trojice sa najvećim brojem glasova, odnosno da su tajnim glasanjem dobili najmanje dvotrećinsku većinu. Zatim se pristupa žrebu. Imena te trojice kandidata zapečate se u tri istovetne koverte koje se zajedno stave među korice Jevanđelja i nakon priziva Svetog duha u patrijaršijskoj kapeli, najstariji kaluđer po monaškom postrigu, izvlači jedan koverat, a čije ime bude izvučeno taj je izabran za patrijarha.

– Ako većina nađe za shodno, onda bi to moglo da bude, premda je naš sveti patrijarh još živ. Istina je da on, zbog staračke iznemoglosti, nije u mogućnosti da svoju funkciju obavlja, te ga zamenjuje Sveti Sinod. Ali je on naš molitvenik pred Bogom, naša duhovna veličina i autoritet i pred Gospodom i pred ljudima. Srpska crkva je ponosna i blagodarna Gospodu što ga, kao takvog imamo. On je naš duhovni gromobran koji nas štiti od Božjeg gneva kada pogrešimo. Stoga se molimo da nam što duže poživi, a mi ćemo njegove poslove završavati – kaže episkop Lavrentije.

Ustav SPC, kažu u Patrijaršiji, pominje mogućnost sprečenosti patrijarha u obavljanju njegovih dužnosti koja može biti „dužeg i trajnijeg karaktera“ ili da je presto upražnjen. Tada „vlast patrijarha vrši Sveti sinod, odnosno iza njega najstariji mitropolit, a ako ga nema, onda episkop, po hirotoniji“.

R.LONČAR, VESTI; 05.05.2008

 

+++ 

 

Redakcijski komentar

Podsećamo naše drage čitaoce i ostale koji nas čitaju ali nas ne vole, na jednu „sitnicu“. Radi se o Vojno medicinskoj akademiji. Ako uzmemo bombasti naziv članka kao ozbiljnu mogućnost da se to stvarno tako i desi, hajde da vidimo ko će u stvari sa Vojno-medicinske akademije da donese ovu važnu odluku. Naravno da će se formirati komisija konzilijum lekara, specijalista i stučnjaka, i to nije sporno. Ali, moramo da imamo na umu da je načelnik VMA, general-major profesor dr Miodrag Jevtić – „kolega iz Evropske Ekspertske Grupe“ Njegovog blaženstva Arhiepiskopa cetinjskog, Mitropolita Crnogorsko primorskog-zetskoskenderijskog i brdskog, Egzarha svetog trona Pećkog“ Amfilohija (Radovića). Inače, obojica su sada već BIVŠI članovi Saveta „Evropske Ekspertske Grupe“.

U članku Zašto je neko hteo da se Patrijarh Pavle pošalje na kućno lečenje? govorili smo o čudnim promenama na zvaničnoj ineternet prezentaciji „Evropske Ekspertske Grupe“. Tada je preko noći uklonjen četvrti član EEG-a Njegovo Blaženstvo….Amfilohije (Radović). Ako sada pogledate internet prezentaciju EEG-a videćete da je i treći član, sam načelnik VMA „skinut“ sa ove internet prezentacije. Zašto?!

Nećemo da verujemo da to neko hoće da sakrije da se Njegovo blaženstvo „AEM cetinjski, Mitropolit Crnogorsko primorski-zetskoskenderijski i brdski, Egzarh svetog trona Pećkog“ Amfilohije (Radović) veoma dobro poznaje sa načelnikom VMA. Upravo ova institucija, znači Vojnomedicinska akademija treba da donese veoma važnu odluku kako za institucije SPC tako i za sve vernike iste, Srpske pravoslavne crkve.

Koliko je Evropskoj Uniji stalo do vitalnih interesa zemlje Srbije, to svi sada manje više znaju ili će kad-tad saznati. Šta će uraditi sada već dva bivša člana „Evropske Ekspertske Grupe“ po pitanju izbora novog Patrijarha, ako Bog da, videćemo.

 druzenje_clanova_saveta.JPG

Urednik

 

 




4 коментара у вези “VMA „bira“ poglavara SPC?”
  1. KAKO SE LEGALNO I LEGITIMNO BIRA PATRIJATH SPC

    Iz Ustava SPC

    Члан 43
    Избор Патријарха врши Изборни сабор између тројице кандидата, које предложи Свети
    архијерејски сабор Српске православне Цркве, у седници на којој је присутно најмање 2/3
    епархиских Архијереја, под претседништвом најстаријег члана Сабора, Митрополита, односно
    ако овога нема, најстаријег Епископа, члана Светог архијерејског сабора.
    Имена тројице предложених кандидата саопштава Изборном сабору писменим путем Свети
    архијерејски синод.
    Члан 44
    Изборни сабор сачињавају:
    1) сви активни епархиски и викарни Архијереји Српске православне Цркве;
    2) декан Православног богословског факултета у Београду;
    3) ректори Српских православних богосоловија;
    4) претседник Главног савеза епархиских свештеничких удружења;
    5) архијерејски намесници градова: Београда, Скопља, Цетиња, Загреба, Сарајева, Пећи и
    Сремских Карловаца;
    6) настојатељи манастира: Жиче, Студенице, Дечана, Пећске Патријаршије, Св. Наума,
    Милешева, Св. Василија Острошког, Крушедола и Крке;
    7) управник монашке школе и
    8 ) сви чланови Патријаршиског управног одбора и сви потпретседници Епархиских савета,
    уколико већ нису чланови Патријаршиског управног одбора.
    Свештена лица поменута у овом члану могу бити чланови Изборног сабора ако нису под
    истрагом или канонском забраном.
    Члан 45
    Изборни сабор састаје се у престоници Београду или у другом месту које Свети архијерејски
    сабор одреди, ради избора новог Патријарха најдаље у року од три месеца од дана кад се
    Патријарашки престо упразни.
    Изборни сабор сазива Свети архијерејски синод писменим актом, у коме се тачно одређује
    дан, час и место састанка Изборног сабора. Позив се шаље члановима уз доставницу на
    двадесет дана пред састанак Изборног сабора.
    Члан 46
    Изборном сабору претседава најстарији члан Сабора митрополит, односно, ако овога нема,
    најстарији по епископском посвећењу епископ.
    Претседавајући отвара Изборни сабор. На позив претседавајућег Изборни сабор бира из своје
    средине два секретара од којих је један свештено и један световно лице и два оверача
    записника од којих је такође један свештено а један световно лице; са овима претседавајући
    прегледа пуномоћја присутних чланова и руководи пословима избора.
    Затим претседник позива секретара да прочита решење Светог архијерејског синода о сазиву
    Изборног сабора и списак позватих и присутних чланова Сабора.
    Члан 47
    Кад се утврди да је присутно најмање 2/3 чланова Светог архијерејског сабора и
    надполовична већина свих чланова Изборног сабора, Изборни сабор приступа призивању Св.
    Духа. У противном случају избор се одлаже и предмет враћа Светом архијерејском сабору да
    одреди време новог избора.
    Пре приступања избору чланови Изборног сабора, осим Архијереја, полажу у Сабору ову
    заклетву:
    „Ја Н. Н. (име и презиме) заклињем се Свемогућим Богом и свим што ми је најсветије и на
    овоме свету најмилије, да ћу при саветовању о избору српског Патријарха имати у виду само
    добро и интересе наше свете православне цркве, српскот народа и отаџбине и да ћу свој глас
    дати само ономе кандидату за кога сам уверен да ће најсавесније и најбоље вршити дужност
    српског Патријарха. Како искрено будем радио тако ми Господ Бог помогао и на овоме и на
    другом свету“.
    УСТАВ Српске Православне Цркве
    Друго издање Светог Архијерејског Синода, Београд 1957
    8
    После призивања Светог Духа и заклетве претседник Изборног сабора чита акт Светог
    архијерејског синода, којим се саопштавају имена тројице кандидата, предложених од стране
    Светог архијерејског сабора за избор новог Патријарха.
    Члан 48
    У избору српског Патријарха могу присуствовати и учествовати само чланови предвиђени
    овим Уставом.
    Од отсутних чланова оправдано спречених да лично присуствују, само Архијереј може
    писмено овластити кога од присутних Архијереја да место њега гласа.
    Члан 49
    Избор једног од тројице кандидата предложених од стране Светог архијерејског сабора, врши
    се тајним гласањем листићима, које ће претходно секретар разделити присутним члановима
    Изборног сабора.
    Секретар прозива чланове Сабора по списку, а сваки члан предаје свој листић у кутију на
    столу претседавајућег.
    Бројање гласова врши претседавајући заједно са двојицом оверача записника (чл. 46).
    Претседавајући узима по један листић из кутије и гласно чита записано име кандидата, потом
    листић предаје другој двојици чланова који такође читају гласно имена кандидата. Секретар
    одмах записује у записник колико је листића предато и колико је који кандидат добио
    гласова, као и број празних листића, ако их је било.
    Гласови који нису дати за кандидате по члану 43 овога Устава сматраће се неважећима.
    Члан 50
    За Патријарха изабран је онај кандидат који је добио апсолутну већину гласова.
    Ако од предложених кандидата ни један не добије апсолутну већину гласова, онда се
    приступа одмах ужем избору између двојице кандидата са највећим бројем гласова. У случају
    да код првог гласања два кандидата добију једнак број гласова, у ужи избор улазе: кандидат,
    који је добио највећи број гласова, и један од друге двојице, који су добили једнак број
    гласова, који је чином или епископском хиротонијом старији. Ако су сва тројица добили
    једнак број гласова у ужи избор улазе она два кандидата, који су по чину или епископској
    хиротонији старији.
    У случају да и приликом ужег избора оба кандидата добију једнак број гласова, онда се избор
    између ове двојице врши жребијем.
    Члан 51
    Име изабарног Патријарха објављује претседник Изборног сабора и закључује седницу
    Сабора.
    Члан 52
    Записник Изборног сабора потписују претседник, секретари и оверачи записника, изабрани по
    чл. 46 овог Устава.
    Акта и записници о раду Изборног сабора чувају се у архиви Светог архијерејског синода, а
    оверени препис у архиви Патријаршиског управног одбора.
    Члан 53
    Сутрадан на свечаној Архијерејској св. литургији, Патријарх се устоличава на начин који
    прописује Свети архијерејски сабор.
    После овога чина новоизабрани Патријарх ступа у права и дужности врховног поглавара и
    старешине Српске православне цркве.

    Dakle nije samo komunizam uneo bezakonje u gradjanski stalez, nego je uneo bezakonje i u Episkopat SPC. Dobro, vecina od njih, ukljucujuci i ovoga Antihrista Gavrilovica, su komunisticki predstavnici u SPC. A drugi su predstavnici Jezuita. Najmanji su oni koji su pravi episkopi.

    Od kada je Pravoslavlja patrijarsi su birani na Crkveno – Narodnim Saborima. To nije smetalo u ona vremena kada su episkopi bili Hriscani i patriote. Danas modernim smeta sve, od liturgije do izbora Patrijarha. I to oni nazivaju Episkopatom. Na slican nacin se biraju i rimokatolicki tamnicari, kako ih oni nazivaju pontifati.

    „Komunistima sve odgovara sto je strano i moderno, pa cak i bizuterija sa neke Italijanske pijace, a nista ono sto je vredno i pametno po vrh svega domacinsko.“ Mislim da je ovo negde zabelezio neko ko je je svojevremeno bio clan komunisticke partije u koju se sam razocarao.

  2. … [Trackback]

    […] Information on that Topic: novinar.de/2008/05/06/vma-bira-poglavara-spc.html […]

  3. … [Trackback]

    […] Read More Info here to that Topic: novinar.de/2008/05/06/vma-bira-poglavara-spc.html […]

  4. … [Trackback]

    […] Read More on that Topic: novinar.de/2008/05/06/vma-bira-poglavara-spc.html […]


Пошаљите коментар

Да би сте послали коментар морате бити улоговани

GENOCIDE REVEALED
logo
Писанија Грешног Милоја
Проф. Др. Миодраг Петровић

Проф. Др. Миодраг Петровић

КРОТКИ ЛАФОВИ!
Антиекуменистички сајт

НОВИ Антиекуменистички сајт

„СТРЕЉАЊЕ ИСТОРИЈЕ“
logo
ПРАВОСЛАВАЦ 2017
ГЕНОЦИД
ЈАСТРЕБАРСКО 1942
БОЈКОТ НАРОДА – документарац
новинар.де
Loading
КОРУПЦИЈА, ВЛАСТ, ДРЖАВА
logo
АГЕНЦИЈА ЗА БОРБУ ПРОТИВ КОРУПЦИЈЕ
logo