Većina vladika se na zasedanju izjasnila za razrešenje episkopa raško-prizrenskog koji će moći da izabere u kojem će manastiru živeti samo ukoliko to nije na području pokrajine ili u raškoj oblasti
+++
Vladika raško-prizrenski Artemije Radosavljević, koji je preksinoć na sednici Svetog arhijerejskog sabora Srpske pravoslavne crkve većinom glasova u konačnoj odluci trajno razrešen upravljanja eparhijom, više neće moći da ostane na Kosovu i Metohiji, kao ni na području raške oblasti, nezvanično je potvrđeno „Vestima“ u saborskim krugovima.
– Voljom većine u Saboru vladici Artemiju je ostavljena mogućnost da izabere u kom manastiru će da živi, a Sinod će mu dati saglasnost, ali pod uslovom da to ne bude na Kosovu i Metohiji – tvrde za „Vesti „dvojica visokodostojnika, učesnika Sabora.
Jedan od njih je ocenio da je reč o „smirivanju situacije u Eparhiji raško-prizrenskoj među uznemirenim monaštvom, sveštenstvom i vernicima“. Drugi su uvereni da je ovim potezom većine u Saboru potvrđeno da se radi o „političkom odstrelu“ i da „Artemije smeta u južnoj srpskoj pokrajini kako vrhu države Srbije i međunarodnoj zajednici, tako i albanskim separatistima, Euleksu i Unmiku“.
– Vladiku sa Kosova i Metohije nisu uspeli da oteraju čak ni Šiptari u najteže vreme oružanih sukoba, niti je on, za razliku od pojedinih u drugim delovima građanskim ratom zahvaćene bivše SFRJ, pobegao od svoje pastve u danima kada su u pokrajini goreli nebo i zemlja od NATO bombi. Sada je, grubo rečeno, proteran od strane svoje pravoslavne sabraće, srpskih episkopa – kažu visokodostojnici bliski Artemiju.
Dok u pojedinim crkvenim krugovima tumače da je Artemije penzionisan, u nekim episkopskim izvorima kažu da se nije glasalo za Artemijevo penzionisanje, jer tako nešto nije moguće po Ustavu SPC, već se glasalo za Artemijevo definitivno razrešenje.
– Posle dvodnevnog razmatranja problema u eparhiji, u mučnoj atmosferi i žučnim raspravama, Artemiju je od pojedinih episkopa predloženo da podnese zahtev za penzionisanje, ali on to nije prihvatio. Dodao je, pak, da će prihvatiti odluku koju donese Sabor bez obzira na to da li se sa njom slaže ili ne, posle čega se pristupilo tajnom glasanju – ispričao nam je jedan od saborskih učesnika.
Uoči glasanja patrijarh Irinej Gavrilović je, kako kažu upućeni crkveni izvori, rekao da episkopi treba „pred narodom da očuvaju moralni kredibilitet i odgovornost“, da treba da budu uzor. Jedan od visokodostojnika nam je rekao da su episkopi na glasačkom listiću odlučivali da li da se vladika Artemije razreši dužnosti ili da se protiv njega pokrene crkvenosudski postupak. Prema rečima tog sagovornika, 21 episkop je bio za trajno odstranjivanje Artemija sa dužnosti eparhijskog arhijereja, devetorica su bili protiv, četvorica uzdržani, a dvojica su ubacili nevažeći glasački listić.
Podsećanja radi, Sinod SPC-a je u februaru privremeno razrešio dužnosti vladiku Artemija zbog sumnji u finansijske propuste unutar eparhije, dok konačnu odluku o njegovoj sudbini ne donese Sabor SPC-a, kao najviše zakonodavno telo Crkve.
Dokaz o nemoći ili kanonska osuda
– Prema Ustavu SPC-a, eparhijskog arhijereja Sabor može da ukloni sa dužnosti samo po dokazanoj nemoći, kanonskoj osudi ili na njegov lični zahtev. Pošto je Artemije odbio da se dobrovoljno penzioniše, crkvenosudski postupak nije pokrenut, a za dokazanu nemoć je potrebno zvanično oduzimanje poslovne sposobnosti konzilijumskim veštačenjima u zdravstvenim i socijalnim ustanovama. Treba sačekati obelodanjivanje zvanične saborske odluke da bi se videlo da li su je i na koji način crkvenopravno utemeljili. Trebalo bi, takođe, videti i kako će se regulisati mesto stanovanja i Artemijeve mesečne prinadležnosti, odnosno njegova prava i obaveze – objasnio je za „Vesti“ jedan od stručnjaka za crkveno pravo.
Neuspelo mirenje
Na Saboru je, prema nezvaničnim informacijama, bilo predloga da se vladike Artemije Radosavljević, Irinej Bulović, Atanasije Jevtić i Amfilohije Radović izmire na grobu Svetog Justina Ćelijskog, ali taj pokušaj nije urodio plodom.
Još bez niškog episkopa
Bez obzira na to što je bilo pojedinih arhijerejskih zahteva da se promeni kompletan sastav Sinoda, crkvena vlada na želju patrijarha Irineja, koji o tome daje presudnu reč, ostaje da radi u istom sazivu: mitropolit Amfilohije i episkopi bački Irinej, zahumsko-hercegovački Grigorije i dalmatinski Fotije. Odložen je takođe po patrijarhovoj želji i izbor novog niškog episkopa, najverovatnije do 2013. i završetka proslave 1.700 godina Milanskog edikta, akta rimskog imperatora Konstantina, kojim je dopušteno ispovedanje do tada progonjenog hrišćanstva.
Episkop od 1991.
Episkop Artemije Radosavljević rođen je 15. januara 1935. godine u selu Lelić kod Valjeva. Zamonašio se posle završetka Bogoslovije 20. novembra 1960. godine u manastiru Ćelije.
Po završetku Teološkog fakulteta u Beogradu, upisao je postdiplomske studije u Atini gde je odbranio doktorsku disertaciju sa temom „Tajna spasenja po Svetom Maksimu Ispovedniku“. Zatim se povukao u manastir Crna Reka gde je proveo 13 godina. Izabran je za episkopa raško-prizrenskog u maju 1991. godine.
06. 05. 2010. 00:00h | R. LONČAR; VESTI-ONLINE
+++
+++
+++
06. 05. 2010. 00:00h | R. L.
ZA VREME ZASEDANjA
Grigorije otišao na fudbal
Vladika zahumsko-hercegovački Grigorije, poznat kao zaljubljenik u fudbal, prekjuče popodne za vreme saborske sednice otišao je na beogradski Dorćol na rekreaciju. Viđen je da iz Patrijaršije SPC-a izlazi pre 18 sati i da se vraća oko 19.30.
Nekolicina iz grupe vernika, koja se od početka Sabora svakodnevno okuplja ispred sedišta SPC-a na antiekumenističkom protestu, tražeći pritom i povratak vladike Artemija na tron, diskretno je pratila kretanje episkopa zahumsko-hercegovačkog i vladiku Grigorija „uhvatila na delu“.
VESTI-ONLINE; 06.05.2010
НАЈВЕРОВАТНИЈЕ ЋЕ ВЛАДИКА АРТЕМИЈЕ ДА СЕ ВРАТИ У ЛЕЛИЋ,које је и његово РОДНО СЕЛО,(инф. од свештеника и то јако доброг и поштеног),А ВЕРОВАТНО И ОДАБЕРЕ ЈЕДАН ОД МАНАСТИРА А И САМИ ЗНАТЕ ТУ СУ (ЛЕЛИЋ ГДЕ СУ МОШТИ СВЕТОГ ВЛАДИКЕ НИКОЛАЈА, ИЛИ У ЋЕЛИЈЕ ГДЕ ЈЕ СВЕТИ АВА), А МОЖЕ И У БЛИЗИНИ. БОГ ЋЕ МУ ВЕЋ РЕЋИ!
ЖЕЛИМ ДА ЧЕСТИТАМ СЛАВУ СВИМА КОЈИ СЛАВЕ
И ОНИМА КОЈИ ПОШТУЈУ СВЕТОГ ЂОРЂА
ПЕСМОМ НАПИСАНОМ 6.МАЈА 2ОО3.
ВЕСЕЛИЛИ СЕ И РАДОСНИ БИЛИ,
И СРЕТНИЈЕ ДАНЕ У КОЈЕ СЛАВУ СЛАВИЛИ,
ВЕЋ НАРЕДНЕ ГОДИНЕ ДОЧЕКАЛИ!
ЂУРЂЕВДАН
На дан Ђурђевог уснућа,
дођоше Срби упалити свећу,
за ближњег свога жива, ил’ мртва.
И свеца православног Ђурђа,
мученика храброг срца !
Георгије, брате слатки,
Жртва твоја пример нама поста!
И данаске модернога доба,
жртве сталне, нама су нужда!
Христос косну биће младо,
надахну га љубављу Неодрецивога,
који и данас, више но икад, зове:
„Крени за мном, одреци се, живота свога!“
Хоћу, Христе, хоћу Мили,
без Тебе се не уме живети!
Хвала Боже, хвала Слатки,
што нас крилу позва своме,
те ниједно одрецање,
с Твојим Премилом Чистотом,
поредит‘, не дају се!
ХРИСТИНА АНЂЕЛИЋ
НЕК БОГ БУДЕ СА СВИМА!
„- Ova odluka je jasna poruka svim episkopima da ne mogu da iskaču, da moraju da poštuju i crkvene, ali i građanske propise. “
„- Crkva ovako potvrđuje svoj moralni integritet u društvu. Siguran sam da je patrijarh Irinej tome dao veliki doprinos… Uostalom, ovim je potvrđeno da on oko sebe ima solidnu većinu i da nema ni govora da bi moglo da dođe do bilo kakve podele – komentariše Tucić.“
Press 6.5.2010.
Kako sad razlikovati komunističku partiju Jugoslavije od Srpske pravoslavne crkve, kad oni koji vrše diktaturu ne poštuju ni ustav ni kanone ni saborske odluke? Zar se neko nada da će, poslušavši naredbe spolja, odakle god one dolazile, a znamo da nisu autentično crkvene, ni pravoslavne, iz svega ovoga izaći išta dobro? Ili sada svi treba na liturgiju da dođemo u fudbalskim dresevima i ponesemo loptu, te pravimo se kako je sve uredu? Gornji navodi se odnose na sve što je urađeno epuskopu Artemiju, a da ni jedna tvrdnja, ni jedna optužba nije ni dokazana niti se išlo na sud, upravo iz razloga što ne bi ništa bilo dokazano. Ne da ne bi bilo dokazano ništa od materijalnih optužbi nego još manje od onih za koje jedino i može da bude suspendovan jedan episkop, a to su kanonski prestupi – jer ih nema. Ako se borim da u državi bude poredak na korist narodu onda se još više borim da u temeljima te iste države bude beskompromisna istina, poredak koji nam je od otaca ostavljen na sačuvanje kako bismo se opravdali kada za to budemo pitani, a temelji našeg naroda i naše države jesu jedino u srpskoj pravoslavnoj Crkvi. Sve što je građeno bez istine i radi prividnog dobra propalo je i svako delo koje je činjeno makar i s namigivanjem lukavstvu i laži propašće koliko sutra, a delotvorci takvih dela biće odgovorni sudu Božjem i vernom narodu. Ove gore navedene reči „crkvenih analitičara“, ma „KO“ oni zaista bili, jesu reči koje crkvu stavljaju na mesto jedne državne službe poput ministarstva za ekologiju. Što je najgore, takav stav se uzima ispravan po pravu i praksi, a nije ni jedno ni drugo. Iz tih reči se vidi šta je sve dopušteno iznutra crkve da bi ona spala na takav jedan tretman od strane zvaničnih komentatora i svih onih, bilo crkvenih službenika, bilo necrkvenih, državnih i ostalih, čiji glas jedino sme da se čuje u medijima. Ali, to se i htelo postići! I ponavljam: Ako se borim da u državi bude poredak na korist narodu onda se još više borim da u temeljima te iste države bude beskompromisna istina, poredak koji nam je od otaca ostavljen na sačuvanje kako bismo se opravdali kada za to budemo pitani, a temelji našeg naroda i naše države jesu jedino u srpskoj pravoslavnoj Crkvi. A srpska pravoslavna crkva je ona koja sledstvuje rečima Svetih Save, Lazara, Vasilija, Petra, Nikolaja i Justina i svih drugih svetih i svetlih, a ne onima koji će dovesti Papu u Srbiju, koji su odbacili dogmatiku Justinovu, sve češće odbijaju da valjano saslušaju na ispovesti šta čovek ima da kaže ili čak odbijaju da ispovede, prisiljavju ljude da se pričešćuju svaki put na liturgiji, koji će promeniti poredak vremena i radnji crkvenih službi i još to potkrepiti kvazinaučnim izvrtanjem činjenica i zamenama teza uz svesrdnu i potpunu podršku državne sile, ne libeći se da ako „zatreba“ narede i pendrek po narodnim leđima. To tako ne ide.
Prema rečima tog sagovornika, 21 episkop je bio za trajno odstranjivanje Artemija sa dužnosti eparhijskog arhijereja, devetorica su bili protiv, četvorica uzdržani, a dvojica su ubacili nevažeći glasački listić.
Каква брука. Највећа умотворина демократије јесте тајно гласање па се добија збир који одговара коефицијенту образа оних који би требало да буду савест нације. једно велико ПИХ!
Vecina je i Hrista razapela ali nije bila u pravu.
… [Trackback]
[…] Read More Info here to that Topic: novinar.de/2010/05/06/artemije-proteran-sa-kosmeta.html […]
… [Trackback]
[…] Read More Information here on that Topic: novinar.de/2010/05/06/artemije-proteran-sa-kosmeta.html […]
… [Trackback]
[…] Find More Info here on that Topic: novinar.de/2010/05/06/artemije-proteran-sa-kosmeta.html […]
… [Trackback]
[…] Read More Information here to that Topic: novinar.de/2010/05/06/artemije-proteran-sa-kosmeta.html […]