Вести

U SPC-u za posetu Benedikta Šesnaestog postoji više spremnosti nego što na prvi pogled izgleda, jer je jednom broju vladika ta ideja veoma bliska, kaže Tanasković.

+++

Bivši ambasador Srbije u Vatikanu Darko Tanasković ocenio je da u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, uporedo s napredovanjem ekumenskog dijaloga, sazreva ideja o razgovoru o mogućoj poseti pape Benedikta Šesnaestog. U SPC-u za posetu pape postoji više spremnosti nego što to na prvi pogled izgleda, a jednom broju vladika ta ideja je veoma bliska, iako još uvek „za to kritična masa ne postoji“. Prema njegovim rečima, u uslovima bolesti patrijarha Pavla mogućnosti su sužene za rešavanje bitnih strategijskih poteza a poseta pape bi na poseban način doprinela ugledu Srbije u svetu. Tanasković je dodao da treba imati u vidu i da sadašnji moskovski patrijarh Kiril ima dugogodišnje iskustvo u pregovorima sa Vatikanom i da bi SPC i u tom kontekstu mogla da razmisli o koraku koji bi prethodio potezima Ruske crkve.

Poseta Jasenovcu uvod u pomirenje?

U prilog tezi da dolazi do izvesnog približavanja dve crkve govori i prošlonedeljna poseta Jasenovcu četvoročlane delegacije rimokatoličkih visokodostojnika koju je predvodio nadbiskup Marin Srakić, predsednik Biskupske konferencije Hrvatske, o čemu su „Vesti“ već pisale.

U hrvatskoj javnosti to je ocenjeno kao „čudo biblijskih razmera“, budući da je ovo prva visoka katolička crkvena delegacija u Spomen-parku, gde je tokom Drugog svetskog rata bio zloglasni ustaški logor, u kome je umoreno stotine hiljada Srba, Jevreja i Roma.

Kardinal Josip Bozanić iz Zagreba dok je bio na čelu Biskupske konferencije uporno je izbegavao da dođe na stratište pravdajući se formalnim razlozima da je jasenovačko područje u nadležnosti Požeške biskupije, a iz njegovog kabineta saopštavali da se on tamo neće pojaviti „sve dok se katolička crkva u Hrvatskoj bude optuživala za te zločine“. Tako da je do sada, a unazad nekoliko godina, Jasenovac jedino obilazio požeški biskup Antun Škvorčević i to uoči katoličkog preduskršnjeg praznika Cveti.

On je naglasio da je veoma značajna javna podrška Vatikana obnovi porušenih pravoslavnih svetinja na Kosovu i Metohiji i da stav Svete stolice prema Kosovu ima veliki uticaj na mišljenje drugih katoličkih zemalja. Stav SPC, kao većinske crkve u Srbiji, uticao bi na smer odlučivanja o poseti poglavara Rimokatoličke crkve, kazao je Tanasković. Govoreći o ličnosti pape Benedikta Šesnaestog, koga je sretao u vreme kada je bio na čelu vatikanske Kongregacije za doktrinu vere, Tanasković je naglasio da se on bez rezerve i krajnje apolitično zalaže za svoja uverenje i jačanje unutrašnjeg fronta Katoličke crkve.

Tanasković je izneo i svoje viđenje o islamu koje je prikazao i kao autor knjige „Islam, dogma i život“. Iznoseći svoj stav o Turskoj u kojoj je više godina poveo kao ambasador, Tanasković je objasnio da je reč o veoma značajnoj zemlji i naciji ali da je ne smatra delom Evrope.

Vatikan i NDH

Govoreći o istorijskim razlozima vezanim za podršku Vatikana Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, on je rekao da „istorija treba da bude učiteljica a ne tamničarka života“ i da treba biti realističan jer je prethodni poglavar Svete stolice, papa Jovan Pavle Drugi, iako nije bio u Jasenovcu, svojom posetom Banjaluci i Petričevcu na neki način iskazao izvinjenje srpskom narodu.

Tanasković je ocenio da se nikada neće dogoditi da papa klekne kako su to činili neki političari.

VESTI, 12.04.2009

Ilustracija -novinar.de

+++

DA LI JE NA POMOLU VELIKI ZAOKRET VATIKANA PREMA USTAŠKIM ŽRTVAMA I SRPSKOJ CRKVI

PAPINA PRETHODNICA POSETILA JASENOVAC?

VESTI, 05.04.2009

Dolazak nadbiskupa Marina Sakića na stratište u Hrvatskoj ocenjen kao čudo biblijskih razmera, a u ovom činu promenu politike Svete stolice vidi i Mirko Đorđević

Četvoročlana delegacija rimokatoličkih visokodostojnika koju je predvodio nadbiskup MARIN SRAKIĆ, predsednik Biskupske konferencije Hrvatske, posetila je prekjuče Jasenovac. U hrvatskoj javnosti, kako se može videti na internetu, to je ocenjeno kao „čudo“ biblijskih razmera, budući da je ovo prva visoka katolička crkvena delegacija u Spomen-parku, gde je tokom Drugog svetskog rata bio zloglasni ustaški logor, u kome je umoreno stotine hiljada Srba, Jevreja i Roma.
Kardinal Josip Bozanić iz Zagreba dok je bio na čelu Biskupske konferencije uporno je izbegavao da dođe na stratište pravdajući se formalnim razlozima da je jasenovačko područje u nadležnosti Požeške biskupije, a iz njegovog kabineta saopštavali da se on tamo neće pojaviti „sve dok se katolička crkva u Hrvatskoj bude optuživala za te zločine“. Tako da je do sada, a unazad nekoliko godina, Jasenovac jedino obilazio požeški biskup Antun Škvorčević i to uoči katoličkog preduskršnjeg praznika Cveti.

Nisi krivi svi Hrvati

– Neka je jedan nevin čovek stradao ovde samo zato što je bio druge vere, nacije ili što je zastupao drugu ideologiju, to je previše, pogotovo kad je reč o mestu kao što je Jasenovac, za koje možemo reći da je paradigma zločina – rekao je nadbiskup Srakić.
On je naveo je da se krivica za Jasenovac ne može svaliti na ceo hrvatski narod.

Takođe, podsećanja radi, i prethodni papa Jovan Pavle Drugi, mada je nekoliko puta dolazio u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, u širokom luku je zaobilazio Jasenovac, čak i kad je bio na korak od njega prilikom gostovanja u Banjaluci juna 2003.

Budući da su rimokatolički visokodostojnici iz Srbije, Crne Gore i Makedonije, pozvali papu Benedikta XVI da poseti svoje sveštenstvo i vernike u ove tri zemlje, po pitanju papine posete Srbiji glavni kamen spoticanja, kada je reč o saglasnosti Srpske pravoslavne crkve, je blagonaklonost Vatikana prema Nezavisnoj državi Hrvatskoj u Drugom svetskom ratu, kao i ignorantski stav Svete stolice po pitanju jasenovačkih i drugih ustaških zločina u kojima su učestvovali i pojedini katolički sveštenici u Hrvatskoj. Tako da ovaj potez Biskupske konferencije u Hrvatskoj, Mirko Đorđević teoretičar religije tumači kao „veliki iskorak u pozitivnom smislu“, te „značajan zaokret politike Vatikana“ i “ ekumenski potez širokih razmera“.

Želimo istinu na videlo

– Nama je svima stalo da istina o Jasenovcu dođe na videlo. Ne ona istina koja će se prilagođavati nama, nego ona koju ćemo mi poštovati. I ovakvi pokornički susreti tome će pridoneti – kazao je nadbiskup Srakić poručivši da će visoki katolički crkveni velikodostojnici ići u nove posete Jasenovcu.

– Nadbiskup Srakić i Biskupska konferencija u Hrvatskoj svakako da nisu samoinicijativno odlučili da baš sada po prvi put, na ovako visokom nivou, odu u Jasenovac. Naravno da se to ne bi dogodilo bez znanja i blagoslova Vatikana, što daje novu dimenziju u odnosima Srpske pravoslavne crkve i Svete stolice i realno se može protumačiti u korist papine želje da poseti zemlje zapadnog Balkana. Rano je međutim prognozirati da li su hrvatski biskupi prethodnica eventualnom papinom odlasku u Jasenovac, što očekuje SPC i ističe kao jedan od najvažnijih uslova za svoj blagoslov da papa dođe u Beograd – smatra Đorđević.

I pored toga što je zaobilazio Jasenovac, podseća Đorđević, Benediktov prethodnik papa Vojtila „silno je želeo da dođe u Srbiju, rado je primao naše državnike i visoke predstavnike SPC, čak i patrijarhu Pavlu, februara 2003. godine, poslao je svoj lični novčani dar od 100.000 dolara, po mitropolitu Amfilohiju i episkopu bačkom Irineju“.

Govoreći za beogradske medije o eventualnoj papinoj poseti Srbiji generalni vikar Beogradske nadbiskupije Leopold Rohmes rekao je da se sva sporna pitanja mogu rešiti i da treba „već jednom stati tim pričama, pa i istorijskim i neistorijskim mitovima što se tiče NDH, Jasenovca itd“. On smatra da bi dobronamerni ljudi i verodostojni istoričari s jedne i druge strane, mogli da ustanove činjenice i istinu“.

Ubice bile i među sveštenicima

Ivan Fumić, predsednik Saveza antifašističkih boraca Hrvatske, izjavio je prošle godine na komemoraciji žrtvama Jasenovca da su mnogi sveštenici unutar ustaškog poretka učestvovali u ustaškim organizacijama, vršili pokatoličavanje, te da su neki i sami bili ubice u ovom logoru.
– To je verovatno i razlog što vrh Katoličke crkve u velikom luku zaobilazi Jasenovac, ali ne i Blajburg – zaključio je tada Fumić.

Sveštenik Milutin Novaković portparol Beogradske nadbiskupije smatra da bi Jasenovcu trebalo prići čista srca sa ljudske strane i da bi u vezi“ Jasenovca, fratra Majstorovića i nadbiskupa Stepinca trebalo realno sagledati sva istorijska dokumenta, a ne samo ona koja je prezentirala pobednička komunistička strana“.

Hrvatski biskupi koji su upravo posetili Spomen područje Jasenovca opisali su ga kao mesto „bola, tuge i zločina“ na koje su došli da bi odali „poštovanje i svoj pijetet“. Nadbiskup Srakić osudio je zločine koji su tu počinjeni i istakao da je Jasenovac „ljaga za hrvatski narod“.

VESTI, 05.04.2009

+++

KAKO U HRVATSKOJ GLEDAJU NA POSETU JAKE BISKUPSKE DELEGACIJE JASENOVCU

STARI GRESI – NOVI DUH KATOLIČKE CRKVE?
JUTARNJI LIST

ZAGREB – Srakić u Jasenovcu, Jezerinac na Pantovčaku – neki su hrvatski biskupi korizmenu Veliku nedelju otvorili apsolutno neočekivanim i u medijima s velikim odobravanjem pozdravljenim potezima. Ima li – osim vremenske bliskosti – još kakve veze između dva događaja i treba li ih gledati kao znak promjene raspoloženja u biskupskim i crkvenim redovima?

Za razliku od kardinala Josipa Bozanića, koji je uporno ostao gluv na sve pozive da kao donedavno prvi čovjek Katoličke crkve u Hrvatskoj posjeti Jasenovac, aktualni predsjednik Hrvatske biskupske konferencije MARIN SRAKIĆ ovih je dana s jakom biskupskom delegacijom obišao Spomen-područje podno Kamenog cvijeta. Crkva je do sada litanijama uglavnom izmišljenih argumenata pravdala svoj izostanak s tog strašnog stratišta, pa Srakićev potez ima značenje istorijskog iskoraka. Sve što su biskupi u Jasenovcu izrekli – nazivajući ga paradigmom zločina i pokazujući svoju zainteresiranost za istinu, koja se nikome neće prilagođavati, nego će se poštovati – djelovalo je vrlo odmjereno i vrlo razumno.

Posjet vojnog biskupa Jurja Jezerinca predsjedniku Republike Stipi Mesiću sigurno nema takvu važnost i značenje. Vjerojatno nema ni dimenziju pomirenja koju su mu mediji pripisali. Jezerinac je tražio prijem, šefu je države htio uručiti monografiju o vojnom ordinarijatu, o spornim pitanjima nije bilo riječi. Treba li podsjećati da ga je Mesić svojevremeno otvoreno optuživao za koketiranje s ustaštvom, uplitanje u izbornu kampanju, prijetio je da će mu zabraniti ulazak u vojne objekte ili će od Vatikana tražiti njegovo smjenjivanje. Ništa od toga ovoga puta nije bilo na stolu. Bili su pozivi predsjedniku da sudjeluje na hodočašćima u Lourdes i Mariju Bistricu…

Nakon odvažnog Srakićeva pohoda mjestu nekadašnjeg ustaškog logora biskupima više nitko neće osporavati njihovo i do sada snažno angažovanje u otkrivanju zločina komunizma, ratnih i poratnih. Hrvatskoj predstoji talas otkapanja i istraživanja masovnih grobnica s konca Drugog svjetskog rata. Suočavanje s tim dijelom prošlosti takođe je nužno. Žrtve traže pravdu, nacija istinu. Ali kako ministar unutarnjih poslova Karamarko, vrlo blizak duhu Kaptola, pokazuje, čini se, veću gorljivost u otkrivanju davnih komunističkih nego aktualnih mafijaških zločina, teško je u tome ne primijetiti ne samo dug prema istini nego i određenu političku namjeru.

VESTI, 09.04.2009