logo logo logo logo
Рубрика: Религија, Свет    Аутор: новинарство    749 пута прочитано    Датум: 15.07.2008    Одштампај
PDF pageEmail pagePrint page

Zajednička molitva Patrijarha Pavla sa Papa primio makedonsko i bugarsko izaslanstvo. Evanđelje ne oslabljuje „baštinu“ jedne kulture, nego pomaže čovjeku da ostvari „pravo dobro“ u

 ×××

svakom povijesnom razdoblju – kazao je Benedikt XVI. izaslanstvima Bugarske i Makedonije, koje je prijepodne primio u audijenciju u prigodi blagdana svetih Ćirila i Metoda, zaštitnika Europe, koji su i danas uporišne točke, jer su svojim propovijedanjem postavili temelj za prijateljski suživot između naroda – rekao je Papa.

Ako povijesne tradicije obogaćuju narod, Isusova poruka to bogatstvo uzdiže na obzor nade i prosvjetljuje ga sjajem istine. Prije tisuću i 200 godina, sveti Ćiril i Metod – za čiji blagdan pravoslavno izaslanstvo posjeti Rim i Vatikan – shvatili su tu snagu evanđelja koje su širili među narodima istočne Europe, na dobrobit duša i društva. U tome je vrijednost kulture izrasle na kršćanskim korijenima – ustvrdio je Papa. Evanđelje ne oslabljuje ono što je istinsko u raznim tradicionalnim kulturama, nego čovjeku svih vremena pomaže da spozna i ostvari istinsko dobro, prosvijetljeno svjetlom istine. Zadaća je, dakle, kršćana čuvati i jačati nutarnju vezu između evanđelja, poslanja Kristovih učenika i svoga kulturnoga identiteta. Ponovno otkriti kršćanske korijene bitno je kako bi se pridonijelo izgradnji društva u kojemu su nazočne evanđeoske duhovne i kulturne vrednote – kazao je Benedikt XVI. bugarskome izaslanstvu.

Govoreći o apostolskome radu svetih Ćirila i Metoda, istaknuo je kako su oni i danas uzor inkulturacije vjere, u njezinim bitnim sastavnicama. Zaštitnici Europe, sveta braća, su svojim neumornim apostolskim djelovanjem i misionarskim poletom, postali spojnica između Istoka i Zapada. Njihovo svijetlo duhovno svjedočanstvo upućuje na vječnu istinu koju uvijek iznova treba otkrivati: jedino polazeći od Boga nada može postati pouzdana i sigurna. Ta nada postaje opipljiva stvarnost kada se osobe dobre volje u svakome dijelu svijeta, poput svetih Ćirila i Metoda, nasljedujući Isusov primjer i vjerni njegovome učenju, neumorno posvećuju postavljanju temelja za miran suživot među narodima, poštujući svačija prava i tražeći dobro svih – kazao je Papa makedonskome izaslanstvu. Po uzoru zaštitnika Europe, nazvanih „tkalcima uzajamnoga upoznavanja između naroda, kultura i različitih crkvenih tradicija, a Papa je poželio da „prijateljske veze“ između Katoličke crkve i Makedonije kao i Bugarske budu sve bratskije i čvršće.

 

 24/05/2008 19.07.52

26/02/2008 18.18.48

Budućnost ekumenizma

Napreci ekumenskoga pokreta kao i izazovi s kojima se mora sučeliti bili su u središtu razmišljanja europskih kršćanskih vođa na godišnjem susretu Združenoga odbora Vijeća Europskih biskupskih konferencija i Konferencije europskih crkvi, koji je u Londonu održan od 21. do 24. veljače.

Potreba da se ponovno promisli o ustroju ekumenskoga pokreta u Europi pokazala se kao zabrinutost – stoji u priopćenju sa skupa, a prenosi agencija Zenit.

Predsjednik Konferencije europskih crkvi Jean-Arnold de Clermont istaknuo je tri izazova za pokret: globalizaciju koja zahtijeva „povećati ekumensku svjesnost članova naših Crkvi“; sekularizaciju Europe i potrebu da se preispitaju strukture ekumenske suradnje između europskih crkvi imajući u vidiku obnavljanje zajedničkoga svjedočanstva, kako bi se uputio jasan znak da Crkve žele mijenjati“.

Kardinal Jean-Pierre Ricard, dopredsjednik Europskih biskupskih konferencija, istaknuo je pak četiri prioriteta, počevši od potrebe veće jasnoće u ciljevima ekumenskoga djelovanja, povećanja bratskoga ekumenskog iskustva pred „našim javnim mnijenjem, kojemu prijeti relativizam, sinkretizam, vjerska napetost, te odnos prema mladima. Osim toga, zatražio je veću nazočnost gdje je u pitanju „čovještvo ljudskoga bića“, te razvoj duhovnoga ekumenizama, poglavito u trenutku kada nam prijeti obeshrabrenje radi sporih ekumenskih pomaka ili prividnoga nazadovanja“.

Što se pak tiče buduće suradnje između Konferencije europskih crkvi i Vijeća europskih biskupskih konferencija, Odbor je odlučio produbiti lokalnu i europsku ekumensku suradnju u promicanju poznavanja Biblije u Europi, u međuvjerskome dijalogu (poglavito s muslimanima), u čuvanju cjelovitosti stvorenoga, u migraciji i miru. Na susretu je pozitivno ocijenjena III. europska ekumenska skupština, održana od 4. do 9. rujna 2007. godine u Sibiuu u Rumunjskoj, koja je „očitovala kako su europski kršćani na raznim razinama zauzeti u zajedničkome svjedočenju te kako mogu izvorno pridonijeti izgradnji zajedničke europske kuće“. Isto tako očitovala je kako je „moguće slobodno govoriti o još postojećim razlikama i podjelama“. Istaknuta je također „životna važnost“ održavanja žive mreže delegata u Sibiuu, koji predstavljaju „živu poruku“ III. europske ekumenske skupštine. Stoga se potiče „objavljivanje i širenje izvješća Skupštine, održavanje dopisivanja s delegatima te promicanje sudjelovanja u duhovnome bogatstvu raznih vjerskih tradicija“.

Sudionici su na skupu razmotrili i usvojili radni program Odbora o odnosu s muslimanima u Europi, koji predviđa održavanje kršćansko-muslimanske konferencije u Belgiji od 20. do 23. listopada na temu „Biti europski građani i vjernici. Kršćani i muslimani kao djelotvorni suradnici u europskim društvima.“ Dijalog s islamom i drugim religijama bio je u središtu posjeta Centru za pomirbu i mir, smještenom u staroj anglikanskoj crkvi koju je srušila jedna bomba Irske republikanske vojske (IRA), a koja je 1993. godine obnovljena i služi za međuvjerski dijalog. Veličanstveno je bilo sudjelovanje na Večernjoj molitvi u katoličkoj katedrali te na zajedničkoj molitvi u anglikanskoj katedrali svetoga Pavla. Sljedeći godišnji skup Odbora održat će se u Budimpešti od 19. do 22. veljače 2009. godine.

Vijeće europskih biskupskih konferencija objedinjuje predsjednike 34 biskupske konferencije Europe. Predsjednik Vijeća je kardinal Peter Erdö, nadbiskup Budimpešte, a dopredsjednici su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić te kardinal Jean-Pierre Ricard, nadbiskup Bordeauxa. Glavni tajnik je msgr. Aldo Giordano, a sjedište vijeća je u St. Gallenu u Švicarskoj. Konferencija europskih crkvi ujedinjuje 125 crkvi: pravoslavne, protestantske, anglikanske i starokatoličke iz svih europskih država, više od 40 združenih organizacija. Ustanovljena je 1959. godine, a urede ima u Ženevi, Bruxellesu, i Strasbourgu.

 

21/02/2008 18.23.15

Kardinal Kasper o ekumenizmu

Dijalogu nema realne i odgovorne alternative – rekao je kardinal Walter Kasper u intervjuu danom za dnevnik Our Sunday Visitor. Otapa se led u odnosima s Ruskom pravoslavnom Crkvom, a postoji želja za suradnjom – istaknuo je kardinal Kasper.

Nakon kardinalova imenovanja za pročelnika Papinskoga vijeća za promicanje jedinstva kršćana, u Rusiji su ustanovljene 4 katoličke biskupije što je izazvalo duboku krizu s Ruskom pravoslavnom crkvom – pojasnio je kardinal Kasper. U međuvremenu se stanje popravilo. Nema više leda, otapa se. Mislimo da bi osobni susret Pape i patrijarha Alekseja II. bio veoma koristan za daljnji razvoj naših odnosa. Patrijarh nije nikada načelno odbacio takav susret, ali zahtijeva da se prije riješe neki problemi, primjerice „prozelitizam i unijatizam“. Zauzeti smo u rješavanju tih problema i nadamo se da ćemo ih riješiti, unatoč različitim pristupima i zabrinutostima. U ovome trenutku, Moskovski se patrijarhat zanima za suradnju u pitanjima korijena i kršćanskih vrednota Europe – rekao je kardinal.

Prozelitizam i unijatizam su glavna prepreka mogućem susretu između Pape i Patrijarha. Više smo puta pojasnili to što mislimo o tim problemima. Posebice, pojasnili smo kako ni Katolička crkva ne prihvaća prozelitizam. Problem je u različitom poimanju prozelitizma poradi ruskoga shvaćanja „kanonskoga prostora“ – smatra kardinal Kasper. Katolička crkva Rusiji priznaje dugu tradiciju i kršćansku kulturu. Priznajemo sve sakramente, episkopat i svećeništvo Ruske pravoslavne crkve. Stoga, da katolici koji žive u Rusiji mogu ponuditi jasno svjedočanstvo svoje katoličke vjere, u tome nema evangelizacije kao takve, jer evangelizacija se vrši samo u poganskome kontekstu. Obratiti pravoslavne na katoličku vjeru nije naša politika niti strategija. U Rusiji ne činimo misije poput onih u poganskim regijama svijeta. S pravoslavnima želimo surađivati u misijama i evangelizaciji, potrebnima u modernoj Rusiji, nakon 70 godina ateističkoga odgoja i promidžbe – rekao je kardinal.

Unatoč naporima u pojašnjavanju izraza, kardinal je ustvrdio kako mu se čini „da sumnje traju, jer vjerujem kako misle da postoji nepodudarnost između govora i djelovanja“. Iz toga razloga, prije dvije ili tri godine, zauzeo sam se u ustanovljenju zajedničkoga povjerenstva za žalbe – istaknuo je kardinal. Ako je neka žalba opravdana, onda moramo mijenjati, a ako nije opravdana, onda ju valja povući. Povjerenstvo ozbiljno radi i moglo bi riješiti neke stvarne probleme. Kada sam bio u Kijevu, prije tjedan dana, stekao sam dojam da se sada, Bogu hvala, nešto miče i da se stanje polako popravlja između pravoslavnih ovisnih o Moskvi i grkokatolika, iako su odnosi – zbog povijesnih razloga – još teški. Imao sam prijateljski susret s metropolitom Vladimirom. S blagoslovom metropolita Vladimira i Ruske pravoslavne crkve, grkokatoličkoga kardinala Lubomyra Husara i latinskoga kardinala Marijana Jaworskoga otvorili smo ekumenski centar ‘Sveti Klement’. Ova je suglasnost po sebi malo čudo. Centar je mala biljka, ali ima osnove za rast. Želio bih da bude zajedničko uporište i mjesto susreta, dijaloga i općenja među Crkvama – kazao je kardinal Kasper.

Obzirom na „unijatizam“, kardinal je potvrdio svoje uvjerenje. Recimo da „unijatizam“, shvaćen kao metoda, danas i ubuduće, nije više prikladan za postizanje jedinstva Crkve. Ali takozvane Unijatske Crkve, nastale u prošlosti, u veoma različitim okolnostima od današnjih, povijesna su stvarnost i imaju pravo na opstojnost. Premda se moraju otvoriti ekumenskim odnosima s pravoslavnim majčinskim crkvama. Izgleda mi da je Grkokatolička crkvu u Ukrajini spremna za taj korak, a u akademiji u Lavovu ima veoma dobar ekumenski program. Dogovorili smo se da obje strane trebaju priznavati vjersku slobodu pojedinih kršćana koji se po savjesti žele ujediniti s drugom Crkvom – istaknuo je kardinal Kasper.

Kardinal se slaže s činjenicom da se još raspravlja o navodnome katoličkome prozelitizmu na ruskome kanonskome prostoru. Prisjetio se izjavljene želje metropolita Kirilla da Benedikt XVI. ukine četiri biskupije koje je osnovao Ivan Pavao II. Prema kardinalovome mišljenju, riječ je o „veoma iznenađujućoj izjavi“.

Tijekom njegova nedavnoga posjeta Rimu, metropolit Kirill o tome nije govorio. Mislim da i njemu mora biti jasno kako Sveti Otac ne može učiniti korak natrag – istaknuo je kardinal. Mučno je gledati kvalitetnu razliku između naših katoličkih biskupija u Rusiji i pravoslavnih biskupija na Zapadu. Ruska pravoslavna crkva trebala bi dakle učiniti isto otvaranje koje mi nudimo ruskim pravoslavnim kršćanima i njihovim župama i biskupijama u zapadnoj Europi i Americi – rekao je kardinal Kasper. U svakome slučaju – dodao je – uvjeren sam da će se dijalog nastaviti. Svaka se Crkva mora sučeliti sa stvarnošću jer u današnjem svijetu dijalogu nema realne i odgovorne alternative. Pred izazovom sekularizacije, kršćani moraju biti jedinstveni i predlagati zajedničko svjedočenje svoje vjere i kršćanskih vrednota. Patrijarh Aleksej II. je više puta očitovao svoje visoko mišljenje o Benediktu XVI., kao teologu s dobrim poznavanjem crkvenih otaca i kao Papi koji brani „konzervativne“ vrednote, riječ „konzervativan“ shvaćam u pozitivnome značenju riječi – istaknuo je kardinal i dodao kako njih dvojica redovito razmjenjuju pisma i zahvalnice, a obojica se zalažu za poboljšanje odnosa – zaključio je kardinal Kasper.

 

27/05/2008 18.03.20

U Rimu služena misa za poginule hrvatske branitelje

U crkvi Sv. Jeronima u Rimu u nedjelju, 25. svibnja slavljena je misa za sve pokojne i poginule hrvatske branitelje. Misu je predvodio vlč. mr. Željko Majić, vicerektor crkve i Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu. Suslavili su rektor crkve i Zavoda mons. Jure Bogdan, te svećenici studenti, pitomci Zavoda.

Inače, prema odredbi Talijanske biskupske konferencije, u nedjelju 25. svibnja u cijeloj se Italiji liturgijski slavila svetkovina Tijelova. To je vlč. Majiću bilo polazište za razmatranje žrtve hrvatskih branitelja u svjetlu Kristove žrtve i euharistije kao hrane koja daje život. “Evo pravoga puta i pravoga odnosa prema našim poginulima i preminulima braniteljima: njihovu žrtvu ne profanizirati i pretvarati u svagdanje osobne ili ‘opće’ političke promidžbe i priredbe, nego ivanovskim pogledom promatrati i životom svjedočiti”, rekao je u homiliji vlč. Majić te zaključio: “Hranimo se svetim Tijelom njegovim kako bismo mogli svjedočiti da je on jedini otkupitelj čovjeka, koji ima odgovore i na naša brojna pitanja. On nosi ključeve povijesti. Njegova su vremena i vjekovi. Jedino tako bit ćemo sposobni pravo razumjeti i žrtvu naših poginulih branitelja te će naša molitva za njih od Gospodina biti uslišana”.

Liturgijsko pjevanje predvodio je Zbor crkve sv. Jeronima. Za orguljama je bio vlč. mr. Mihael Prović. Na misi su, između ostalih članova Hrvatske rimske zajednice, sudjelovali Tomislav Vidošević, hrvatski veleposlanik u Italiji te djelatnici veleposlanstava Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici i Italiji.

 

23/05/2008 18.32.36

Papa albanskim biskupima

Albanski su biskupi složni na duhovnoj i pastoralnoj razini pridonijeti obnovi Crkve i društvenoga tkiva države koja još osjeća teške posljedice komunističke diktature. U Albaniji živi oko 500 tisuća katolika koji se sučeljavaju s problemima i teškoćama, dobro poznatima Svetome Ocu. Stoga Benedikt XVI. računa na jedinstvenu Crkvu, u duhu i nakanama, u zauzimanju da „zemlja orlova“ konačno raskine s dugom povijesti društvenoga i crkvenoga uništavanja. Svima je poznata – rekao je Papa tijekom audijencije albanskim biskupima u pohodu ‘ad Limina’ – žalosna ostavština diktatorskoga režima u Albaniji, koji je državnom ideologijom proglasio ateizam. Očito je također kako je takvo nedemokratsko nametanje odnosa među građanima na ljudskoj razini ostavilo težak zadatak u otkrivanju zajedničke gramatike koja ponovno može poduprijeti društvenu zgradu. Stoga ste vi, nasljednici apostola, pozvani – rekao je Papa biskupima – biti svjedoci druge baštine, posebno dobrotvorne i poticajne: baštine poruke Kristova spasenja u svijetu. U tome smislu, nakon tamne noći komunističke diktature, nesposobne shvatiti albanski narod u njegovim naslijeđenim tradicijama, Crkva se providnosno mogla ponovno roditi, zahvaljujući također apostolskom žaru moga prethodnika, sluge Božjega Ivana Pavla II., koji je 1993. godine posjetio Albaniju, obnovivši stabilnu katoličku hijerarhiju za dobro kršćana i u korist albanskoga naroda – istaknuo je Benedikt XVI.

Crkva 21. stoljeća u Albaniji treba dakle čvrstu unutarnju slogu. Papa je pojasnio biskupima kako je njihova zadaća „u svojim činima i inicijativama promicati jedinstvo koje mora očitovati temeljno i životvorno otajstvo jedinoga Kristova tijela, u zajedništvu s Petrovim nasljednikom“. Sa stvarnim problemima – dodao je – može se učinkovito sučeljavati zahvaljujući „zajedničkome osjećanju i zajedničkoj odgovornosti biskupa“. Srdačno i bratsko sporazumijevanje između biskupa može donijeti velike blagodati ljubljenome albanskome narodu, na društvenoj, ekumenskoj i među-religijskoj razini. Budite, stoga, časna braća, jedno u Kristu u naviještanju evanđelja i slavljenju božanskih otajstava; pokazujte zajedništvo s općom Crkvom, u obilnome i iskrenom biskupskom bratstvu – potaknuo je Benedikt XVI.
Jedinstvena i učinkovita Crkva na pastoralnoj razini – nastavio je Sveti Otac – bit će takva i u društvenim sredinama – od škole do zdravstva – gdje je Albaniji potreban napredak. Osvrćući se pak na iseljavanje albanskoga stanovništva, Papa je albanskim svećenicima zahvalio za sve što čine za albanske iseljenike. Poznajem teškoću zbog nestašice svećenika. Poznata mi je također velikodušnost brojnih vaših svećenika, koji rade u teškim okolnostima, zauzeti u stranim zemljama u vršenju svećeničke službe za katolike albanskoga podrijetla. To je na vašu čast, draga subraćo, koji se očitujete brižnima, prema volji Kristovoj, za duhovne uvjete vašega naroda izvan granica domovine. To je na čast i svećenicima koji velikodušno dijele vaše pastoralne tjeskobe – zaključio je Benedikt XVI

20/05/2008 17.49.36

Papa primio jednu skupinu albanskih biskupa

Papa Benedikt XVI. primio je danas skupinu albanskih biskupa koji nastavljaju svoj pohod ad Limina. Među njima je bio i biskup Lucjan Augustini, koji se u razgovoru za našu radio postaju osvrnuo na stanje u mjesnoj Crkvi, procvjetaloj nakon dugogodišnje komunističke diktature. Nakon svega onoga što je proživjela Crkva u Albaniji, nakon materijalnoga i duhovnoga uništenja u ateističko-komunističkome razdoblju, možemo reći da danas imamo živu zajednicu vjernika. Imamo Crkvu koja je u hodu i koja raste, a to je postalo vidljivo posebice u posljednjih 17 godina – rekao je biskup.
Napomenuvši nadalje kako se puno učinilo na svim razinama – duhovnoj, odgojnoj, kulturnoj, društvenoj…, biskup je izrazio zahvalnost svima koji su pomogli u tome, i koji još uvijek pomažu. Zahvalni smo za ono što danas proživljava Crkva u Albaniji, i to ne samo za duhovno djelovanje, nego i ono društveno i odgojno, bez obzira na vjeru ili bilo koju drugu razliku, a koje vrše misionari nazočni u Albaniji – naglasio je biskup. Na novinarov upit koji su najžurniji izazovi pred kojima se nalazi Crkva u Albaniji, biskup je napomenuo kako Crkva daje vrlo veliki doprinos u odgoju i iscjeljivanju ranâ u društvu, kao što su, primjerice, siromaštvo, mladež i doseljenici. Razvoj i moralni napredak društva u temelju su bolje, sigurnije i sretnije budućnosti – primijetio je biskup te napomenuo kako je Crkva u Albaniji toga svjesna pa stoga svim snagama radi u tom smjeru.

Papa Benedikt XVI. primio je danas skupinu albanskih biskupa koji nastavljaju svoj pohod ad Limina. Među njima je bio i biskup Lucjan Augustini, koji se u razgovoru za našu radio postaju osvrnuo na stanje u mjesnoj Crkvi, procvjetaloj nakon dugogodišnje komunističke diktature. Nakon svega onoga što je proživjela Crkva u Albaniji, nakon materijalnoga i duhovnoga uništenja u ateističko-komunističkome razdoblju, možemo reći da danas imamo živu zajednicu vjernika. Imamo Crkvu koja je u hodu i koja raste, a to je postalo vidljivo posebice u posljednjih 17 godina – rekao je biskup.
Napomenuvši nadalje kako se puno učinilo na svim razinama – duhovnoj, odgojnoj, kulturnoj, društvenoj…, biskup je izrazio zahvalnost svima koji su pomogli u tome, i koji još uvijek pomažu. Zahvalni smo za ono što danas proživljava Crkva u Albaniji, i to ne samo za duhovno djelovanje, nego i ono društveno i odgojno, bez obzira na vjeru ili bilo koju drugu razliku, a koje vrše misionari nazčni u Albaniji – naglasio je biskup. Na novinarov upit koji su najžurniji izazovi pred kojima se nalazi Crkva u Albaniji, biskup je napomenuo kako Crkva daje vrlo veliki doprinos u odgoju i iscjeljivanju ranâ u društvu, kao što su, primjerice, siromaštvo, mladež i doseljenici. Razvoj i moralni napredak društva u temelju su bolje, sigurnije i sretnije budućnosti – primijetio je biskup te napomenuo kako je Crkva u Albaniji toga svjesna pa stoga svim snagama radi u tom smjeru.

 

19/05/2008 18.06.36

Biskupi iz Albanije u pohodu ‘ad Limina’

Biskupi iz Albanije jutros su započeli pohod ‘ad Limina’. Dok politička povijest Albanije bilježi postupno približavanje Europskoj uniji i NATO-u, crkvena povijest već duže vremena govori o teškom preporodu nakon komunističkih progona, završenih prije 18 godina. Kršćanstvo je u Albaniji staro koliko i prvo apostolsko naviještanje, a vjerojatno je sveti Pavao tijekom svojih apostolskih putovanja donio evanđelje na te prostore, a činjenica je da je Drač već 58. godine imao svoga biskupa. U IV. stoljeću na tim prostorima bilo je pedeset biskupija. Danas pak u Albaniji ima oko 500 tisuća katolika, podijeljenih u tri nadbiskupije, tri biskupije i na jugu zemlje jedna apostolska administratura s grko-katolicima i rimokatolicima. Protestanata ima oko 800 tisuća, a više od polovice od 3 i pol milijuna ukopnoga stanovništva pripada islamskoj religiji, to su potomci turskih doseljenika, koji su se nakon 1478. godine nastanili u Albaniji.

Nakon 55 godina komunističkoga terora, u Albaniji se od 1990. godine govori o slobodi. Dolaskom komunističke diktature, od 1945. do 1948. godine, izvršene su prve smrtne kazne, a zabranjene su i oduzete sve crkvene ustanove. Državni je ateizam postao službena „vjera“, protjerani su talijanski redovnici, a život je izgubilo 15 osoba: redovnika i laika. Crkva u Albaniji postala je Crkva šutnje i ostala sve do pada komunističkoga režima, do apostolskoga putovanja pape Ivana Pavla II., 1993. godine. No, već je majka Terezija, podrijetlom Albanka, posjetom Albaniji 1989. godine navijestila bolje dane za Crkvu. Ona je na grobovima rodbine molila i kršćanima omogućila podići glavu, da se nadaju vedrijoj budućnosti.

Osvrnuvši se na pohod ‘ad Limina’ u razgovoru za našu radio postaju skadarski nadbiskup Angelo Massafra, rekao je kako biskupi dolaze u Rim potvrditi vjernost Crkve u Albaniji. Sveti Otac će s raznim zborovima koje ćemo pohoditi znati pozitivno tumačiti naše teškoće. Među inim, zahvaliti ćemo na naklonosti, potpori Svete Stolice, a ona nam je sada najpotrebnija jer se međunarodna kriza osjeća i u Albaniji. Ne bismo željeli da nas ostave same, to ćemo jasno reći Papi i kongregacijama – istaknuo je nadbiskup.

Osvrnuvši se na crkveni život u Albaniji, rekao je kako crkvena živost i vjernički polet zadivljuju. U Europi nema vjerskoga zanosa kakav se osjeća ovdje: uvijek govorim prijateljima i svima koji nas posjete, pomognite nas s vašom stručnošću i vašom kulturnom stečevinom, a mi ćemo vas, kada ovdje dođete, zaraziti svojim misionarskim duhom i vjerskim oduševljenjem. Rekao sam Papi kad sam se, kao član Papinskoga vijeća ‘Cor unum’, susreo s njim: Svetosti, donosim Vam lijepu vijest, naša Crkva u Albaniji napreduje i raste, to je veoma lijepa stvar, vrlo pozitivna. To ne znači da nemamo teškoća i problema, ali križevi, koji su sastavnica naše svakodnevice, očituju živost naše Crkve – rekao je nadbiskup.

 

pripremio: novinar.de: maj/2008





Пошаљите коментар

Да би сте послали коментар морате бити улоговани

GENOCIDE REVEALED
logo
РУШЕЊЕ РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ
РУШЕЊЕ РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ

Теорија и технологија преврата

НОВО – КРОТКИ ЛАФОВИ!
НОВИ Антиекуемнистички сајт

НОВИ Антиекуемнистички сајт

“СТРЕЉАЊЕ ИСТОРИЈЕ”
logo
ПРАВОСЛАВАЦ 2017
ГЕНОЦИД
ЈАСТРЕБАРСКО 1942
БОЈКОТ НАРОДА – документарац
новинар.де
Loading
КОРУПЦИЈА, ВЛАСТ, ДРЖАВА
logo
АГЕНЦИЈА ЗА БОРБУ ПРОТИВ КОРУПЦИЈЕ
logo