Вести

Tučnjavom je popraćena dosad najmasovnija beatifikacija u povijesti Katoličke crkve danas u Vatikanu, gdje je prefekt Kongregacije za kauze svetih kardinal José Saraiva Martins proglasio blaženima 498 španjolskih mučenika.

28.10.2007, jutarnji.hr

Dvojica su ubijena tijekom nereda 1934., 489 za Francove oružane pobune 1936. i 1937., za intervencionističkog rata 1937. Među mučenicima su dva biskupa, 24 svećenika, 462 redovnice odnosno redovnika, po jedan đakon, podđakon odnosno sjemeništarac, te sedmero vjernika laika.

Oni su kap u moru žrtava: računa se da su republikanske vlasti i njihove pristaše pobile između 30.000 i 50.000 osoba, a Francovi pobunjenici više od 100.000 tijekom rata i još barem 50.000 poslije pobjede. Tako postignuti “mir groblja” (kako ga zove Schiller u Don Carlosu) nadograđen je “pomirbom” u kojoj je Franco dao kosti s jedne i druge strane zatrpati u Dolini palih (Valle de los Caidos).

Grupa prosvjednika – nezapamćen događaj otkako su pod Ivanom Pavlom II. sveci i blaženici krenuli kao na tekućoj traci – nosila je transparent: “Tko je ubijao, mučio i izrabljivao, ne može biti blažen”, veliku reprodukciju Picassove Guernice te je bacila crvenu boju na asfalt.

Iziritirani vjernici napali su, prebili i rastjerali prosvjednike, a na sitne su komadiće rastrgali reprodukciju čuvene slike, nastale poslije njemačkoga temeljitoga zračnog razaranja baskijske prijestolnice Guernice 1937.

Iako su kauze današnjih blaženika počele davno (najstarija još 1948., pola njih pod Piom XII. odnosno Ivanom XXIII.), u Španjolskoj ih sada neki tumače kao obračun Katoličke crkve protiv socijalističke Zapaterove vlade.

Da bi to suzbio, danas je na svetkovini u Rimu bio i španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos, koji je naglasio da “ceremonija beatifikacije nije ni protiv koga”, a kardinal prefekt Saraiva istaknuo je kristološku dimenziju mučeništva.

Iako su se kršćanske crkve i neki dan u Napulju na najvišoj razini suglasile da huli svatko tko ratuje u ime Božje, u Španjolskoj očito još nisu zaboravili da je general Franco poveo pobunu baš pozivajući se na Boga, promaknuvši i Bogorodicu u čin generalissimusa (ali nakon sebe).

U prosvjednim se komentarima primjećuje da Katolička crkva pale s jedne strane vidi kao žrtve vjerskih progona, dok pale s druge strane ne vidi kao mučenike, čak ni kad je riječ o osobama koje nisu nikada uzele oružje u ruke, poput pjesnika Federica Garcíje Lorce. Onima koji tako gledaju, današnja beatifikacija je novo ljudsko (i crkveno) uprezanje Boga u fašistička kola.

Piše: Iz Rima Inoslav Bešker
Foto: EPA, Reuters

Datum objave 28.10.2007 19:50
Zadnja izmjena 28.10.2007 19:50

izvor: jutranji.hr

+++ 

Prosvjedi i tučnjave u Vatikanu

Prosvjednici protiv najmasovnije beatifikacije u povijesti Katoličke crkve nosili su transparent: ‘Tko je ubijao, mučio i izrabljivao, ne može biti blažen’. Grupa prosvjednika nosila je transparent: “Tko je ubijao, mučio i izrabljivao, ne može biti blažen“, uz veliku reprodukciju Picassove Guernice, te je bacila crvenu boju na asfalt.

Iziritirani vjernici napali su, prebili i rastjerali prosvjednike, piše Jutarnji list.

Vjernici su na sitne komadiće rastrgali reprodukciju čuvene slike, nastale poslije njemačkoga temeljitoga zračnog razaranja baskijske prijestolnice Guernice 1937.

U nedjelju je prefekt Kongregacije za kauze svetih kardinal José Saraiva Martins proglasio blaženima 498 španjolskih mučenika. Među njima su dva biskupa, 24 svećenika, 462 redovnice, odnosno redovnika, po jedan đakon, podđakon, odnosno sjemeništarac te sedmero vjernika laika.

Računa se da su republikanske vlasti i njihove pristaše pobile između 30.000 i 50.000 osoba, a Francovi pobunjenici više od 100.000 tijekom rata i još barem 50.000 poslije pobjede.

Prosvjedi su ujedno nezapamćen događaj, otkako su za vrijeme Ivana Pavla II. sveci i blaženici beatificirani kao na tekućoj traci.

Iako su kauze današnjih blaženika počele davno, najstarija još 1948., pola njih pod Piom XII., odnosno Ivanom XXIII., u Španjolskoj ih sada neki tumače kao obračun Katoličke crkve protiv socijalističke Zapaterove vlade.

Da bi to suzbio, danas je na svetkovini u Rimu bio i španjolski ministar vanjskih poslova Miguel Angel Moratinos, koji je naglasio da „ceremonija beatifikacije nije ni protiv koga“, a kardinal prefekt Saraiva istaknuo je kristološku dimenziju mučeništva.

Iako su se kršćanske crkve i neki dan u Napulju na najvišoj razini suglasile da huli svatko tko ratuje u ime Božje, u Španjolskoj očito još nisu zaboravili da je general Franco poveo pobunu baš pozivajući se na Boga, promaknuvši i Bogorodicu u čin generalissimusa, ali tek nakon sebe.

U prosvjednim se komentarima primjećuje da je današnja beatifikacija novo ljudsko i crkveno uprezanje Boga u fašistička kola, piše Jutarnji.

Na misi zahvale za nove blaženike u Bazilici svetog Petra u ponedjeljak, vatikanski državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone je rekao da blaženici nisu beatificirani zbog političkih razloga.

Pred više tisuća vjernika okupljenih u Bazilici svetog Petra na misi zahvale za 498 novih blaženika, kardinal Bertone je izrazio nadu da će ta beatifikacija potaknuti oživljavanje vjere u Španjolskoj.

Hina|Net.hr
29.10.2007.