Na velikoj proslavi 50-godišnjice osnivanja Crkvene opštine Hanover prisustvovali su predstavnici grada, Evangelističke crkve Donje Saksonije, Katoličke biskupije Hildeshajm i gradske opstine Farenvald-List na kojoj se Crkvena opština i nalazi.
+++
Svečanost je održana u subotu, 10. maja, na dan hramovne slave koja je posvećena spaljivanju moštiju svetog Save čije ime nosi srpski hram u ovom gradu.
Obeležavanje značajnog jubileja počelo je arhijerejskom liturgijom koju je služio vladika Konstantin sa više sveštenika, među kojima grčki Gerasim i prota sinđel Sergije Paraklis, iguman manastira Presvete Bogorodice iz Himelstira.
Svečanost je ulepšao i hor „Sveti Simeon Mirotočivi“ koji je pod dirigentskom palicom Jelene Agbabe-Milosavljević svečanu liturgiju završio „Svetosavskom himnom“.
Mada je organizovanje srpskog verskog života u Donjoj Saksoniji počelo odmah po završetku Drugog svetskog rata, kao dan osnivanja Srpske pravoslavne opštine Hanover uzima se 3. jun 1958. godine kada jeCrkvena opština upisana u sudski registar. O razvitku verskog života i značaju crkvene slave govorili su sveštenik Milan Pejić i vladika Konstantin.
Jovan jedini među živima
Prvipredsednik Crkvene opštine bio je sveštenik Toma Lilić, a na prvoj redovnoj skupštini koja je održana na Vidovdan 1959. za predsednika je izabran Momcilo Popović. Zatim su sledili Dimitrije Đurić, Milorad Levajac, Radoslav Ivković, Slobodan Petrović, ponovo Milorad Levajac, a zatim dr Slobodan Teodorović. Od članova prvog Upravnog odbora među živima je jedino još Jovan Dobrijević, istakao je aktuelni predsednik Crkvene opštine Zoran Veličković.
– Pre 400 godina relikvije svetog Save doneli su iz manastira Mileševo i spalili ih na beogradskom brdu Vračar. Spalili su mošti, ali je ostao duh svetosavlja i zavet da se na svakom mestu u svetu na koje padne čestica svetosavskog duha podigne pravoslavni hram. Pravoslavna crkvena opština u Hanoveru ozvaničena je pre 50 godina, ali je čestica svetosavlja pala na ovo mesto pre 25 godina, kada je i nikao hram u kojem se danas molimo – rekao je vladika Konstantin, koji se zahvalio svešteniku Pejiću i svima koji su doprineli podizanju hrama koji „svedoči o postojanju Srba na ovim prostorima“.
Posle liturgije održan je slavski ručak kojem je između više značajnih gostiju prisustvovao i gradonačelnik Hanovera Štefan Vajl, načelnica opštine Farenvald – List Edit Bastian, Nikolaus Virvol, predstavnik Katoličke biskupije Hildeshajm i zastupnik Evangelističke crkve Hans Heflih.
Svi oni istakli su zadovoljstvo postojanjem srpskog hrama i njegovim ekumenskim delovanjem. Pregled razvoja Crkveneopštine izložio je predsednik Zoran Veličković.
Srpski svi razumeju
-Ja bih najradije govorio na srpskom tako da nas ceo svet razumeje, ali ću ipak govoriti na nemačkom, tako da nas razumeju i ovde prisutni – našalio se na čistom spskom jeziku Nikolaus Virvol, zastupnik Katoličke biskupije iz Hildshajma, koji je istakao tradicionalno dobru saradnju dve crkve i istakao ekumensko delovanje srpske crkve u Nemačkoj.
Domaćini ovogodišnje hramovne slave bili su Radoslav i Jasna Đorđević, a ova čast za iduću godinu pripala je Lidiji Mijajlović, vlasnici restorana „Mediteran“ iz Celea. Proslava crkvenog jubileja nastavljena je u nedelju kada je proslavljen i tradicionalni Đurđevdanski uranak. Slavlje je ulepšala i folklorna grupa „Peđa Pavlović“ sa ansamblom i muzičarima iz Beograda.
R.Lukić. VESTI 15.05.2008
+++
Redakcijski komentar
Delovanje sprske crkve (srednjevropske eparhije) je samo formalno ekumensko i Hram u Hanoveru je delovao ekumenski -opet, samo formalno.
urednik
… [Trackback]
[…] There you will find 3186 more Information on that Topic: novinar.de/2008/05/15/hramovi-svedoce-o-postojanju-srba.html […]