logo logo logo logo
Рубрика: Политика, Актуелно, Свет    Аутор: новинарство    пута прочитано    Датум: 3.03.2008    Одштампај
PDF pageEmail pagePrint page

kosmet-je-srbija.jpgBRISEL, 2. marta (Tanjug) – Dve nedelje nakon jednostranog proglašenja secesije Kosova, koju je koordinirala zajedno s Prištinom i Vašingtonom, Evropska unija nailazi na dva ozbiljna problema u svojoj politici prema srpskoj pokrajini: neočekivano snažan otpor Beograda i kosovskih Srba njenom autoritetu na terenu i odbijanje većinskog dela međunarodne zajednice da joj pruži neophodan legitimitet.


Odbijanje Beograda da potpiše „zaslađivač“ u formi „političkog sporazuma“ koji je EU ponudila 28. januara iskomplikovao je strategiju koju u Briselu nazivaju „mekim sletanjem“ („soft landing“), a koja je predviđala da se Beograd u početku ne slaže s nezavisnošću Kosova, ali da ne vuče poteze koji bi ugrozili nezavisno Kosovo i politiku EU i SAD, te da vremenom – s približavanjem EU – počne da popušta u svojim stavovima.

Beograd ne samo da je odbio potpisivanje „političkog sporazuma“, koji u briselskim diplomatskim krugovima nazivaju „krnjim Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju“, već je svojom aktivnom diplomatskom akcijom u svetu, ali i konkretnom koordinacijom akcija na terenu pokazao da se neće miriti s politikom „svršenog čina“.

Odlukom o formiranju „Međunarodne grupe za upravljanje“ na Kosovu, Evropska unija je ove nedelje otišla korak dalje u ignorisanju stava Beograda i stavila do znanja da će nastaviti da jednostrano vuče poteze koji vode ka učvršćivanju jednostrane secesije Prištine.

Iako je „Međunarodnu grupu za upravljanje“ formiralo 15 država, među kojima neke -poput SAD, Turske ili Švajcarske – nisu članice EU, nesumnjivo je da je ona deo paketa dogovorenog u kabinetima visokog predstavnika EU za spoljnu politiku i bezbednost Havijera Solane i evropskog komesara za proširenje Olija Rena.

Pečat same EU „Međunarodnoj grupi za upravljanje“ daje izbor na njeno čelo Pitera Fejta, kojeg je Unija imenovala za svog specijalnog predstavnika na Kosovu. Njegov izbor je još jedna u nizu flagrantnih proizvoljnosti u tumačenju međunarodnog prava, ali još više, stavljanje do znanja Beogradu, Moskvi i drugim protivnicima otcepljenja Kosova da će samovolja Vašingtona i Brisela biti sprovedena „milom ili silom“.

EU je, na nagovor Vašingtona, 14. decembra prošle godine odlučila da učestvuje u poslednjoj fazi koordiniranja secesije Kosova.

Koordiniranje tog procesa se sastojalo od više poteza koji su imali kulminaciju 17. februara: falsifikovanje rezolucije 1244 kao pravne osnove za „Zajedničku akciju“ EU, pritisak na protivnike otcepljenja u EU (Španija, Rumunija, Grčka, Kipar, Slovačka.) da pristanu na misiju Euleks a da zauzvrat ne budu primorani da priznaju otcepljenje, davanje zelenog svetla skupštini Kosova da proglasi otcepljenje dan nakon odluke o upućivanju Euleksa i, najzad, brzo priznavanje secesije od tvoraca politike EU prema Kosmetu: Francuske, Nemačke, Italije i Velike Britanije.

Nakon jednostranog formiranja „Međunarodne grupe za upravljanje“, svi elementi za sprovođenje politike EU na takozvanom „nezavisnom Kosovu“ su sada spremni.

Ono što nedostaje, međutim, jeste garancija Beograda i kosovskih Srba da se neće aktivno suprostaviti politici EU, ali i problem prenosa nadležnosti sa Unmika na Euleks, čemu se suprostavlja više članica Saveta bezbednosti UN.

Iako je raspoređivanje misije Euleks na Kosovu već počelo, još uvek je nejasno kako EU namerava da preuzme od Unmika deo nadležnosti iz oblasti policije, pravosuđa i carine, tim pre što UN nisu dale „zeleno svetlo“ za slanje misije, a pojedine članice Saveta bezbednosti UN, poput Rusije, smatraju je nelegalnom.

Identičan problem je sa funkcijom samozvanog „specijalnog predstavnika međunarodne zajednice“, Fejtom, koji smatra da može da nasledi šefa Unmika Joakima Rikera na osnovu jednostranih naloga „Međunarodne grupe za upravljanje“ i odluke kosovskih Albanaca.

Pitanje je, međutim, da li će se generalni sekretar UN Ban Ki-Mun usuditi da odobri takav proces i da prenese makar i deo nadležnosti Unmika na EU.

U Briselu se ovih dana „mudro ćuti“, a visoki zvaničnici Unije, zaduženi za ovo pitanje, ističu da su „uvereni da će sve doći na svoje mesto i da će EU preuzeti odgovornost od UN“ po isteku tranzicionog perioda od 120 dana, predviđenog planom Martija Ahtisarija. Taj period je počeo da teče od 16. februara, dakle dan pre jednostrane deklaracije o secesiji Prištine.

Da su u Briselu svesni problema koji predstoje govori i činjenica da se u diplomatskim krugovima sve više govori o mogućnosti „probijanja Ahtisarijevog tranzicionog roka od 120 dana“.

 

Izvor: Tanjug; 02.03.2008

Piše: Aleksandar Mitić




5 коментара у вези “Dva ozbiljna problema EU na Kosovu”
  1. … [Trackback]

    […] Find More here to that Topic: novinar.de/2008/03/03/dva-ozbiljna-problema-eu-na-kosovu.html […]

  2. … [Trackback]

    […] Here you can find 80531 more Information to that Topic: novinar.de/2008/03/03/dva-ozbiljna-problema-eu-na-kosovu.html […]

  3. … [Trackback]

    […] Read More Info here on that Topic: novinar.de/2008/03/03/dva-ozbiljna-problema-eu-na-kosovu.html […]

  4. … [Trackback]

    […] Info to that Topic: novinar.de/2008/03/03/dva-ozbiljna-problema-eu-na-kosovu.html […]

  5. … [Trackback]

    […] Here you will find 5581 more Info on that Topic: novinar.de/2008/03/03/dva-ozbiljna-problema-eu-na-kosovu.html […]


Пошаљите коментар

Да би сте послали коментар морате бити улоговани

GENOCIDE REVEALED
logo
Писанија Грешног Милоја
Проф. Др. Миодраг Петровић

Проф. Др. Миодраг Петровић

КРОТКИ ЛАФОВИ!
Антиекуменистички сајт

НОВИ Антиекуменистички сајт

„СТРЕЉАЊЕ ИСТОРИЈЕ“
logo
ПРАВОСЛАВАЦ 2017
ГЕНОЦИД
ЈАСТРЕБАРСКО 1942
БОЈКОТ НАРОДА – документарац
новинар.де
Loading
КОРУПЦИЈА, ВЛАСТ, ДРЖАВА
logo
АГЕНЦИЈА ЗА БОРБУ ПРОТИВ КОРУПЦИЈЕ
logo