logo logo logo logo
Рубрика: Култура, Актуелно, Религија, Економија    Аутор: новинарство    пута прочитано    Датум: 22.01.2008    Одштампај
PDF pageEmail pagePrint page

Manastir BanjskaReporter VESTI u obnovljenom manastiru Banjska kod Zvečana. Oživljavanje drevnog manastira, u kome su se oglasila zvona posle 520 godina, duhovno jača preostale Srbe na Kosovu i Metohiji, kaže otac Simeon
 

Posle 520 godina, koliko su ćutala zvona manastira Banjska, u obnovljenu zadužbinu kralja Milutina, podignutu u živopisnoj dolini istoimene reke, podno planine Rogozne, vratili su se monasi. Manastirsko bratstvo trenutno broji osam kaluđera, a njihov broj se stalno povećava. Kako ističe protosinđel Simeon, interesovanje za zamonašenje u ovoj svetinji je ogromno.
Delegacija Ministarstva za Kosovo i Metohiju koju predvodi ministar Slobodan Samardžić razgovarala je u manastiru Banjska kod Zvečana sa monaštvom i vladikom Artemijem o tome kako da pomognu obnovu te svetinje iz 14. veka.

„Važno je za duhovnu, kulturnu i državnu obnovu Srbije da se manastiri obnavljaju, da se život vraća u njih“, rekao je Samardžić.

On je dodao da je Banjska primer gde postoji saglasnost države i crkve oko načina i postupka kako obnoviti manastir i vratiti mu život.

– Banjska je, po raskoši, bila odmah iza Studenice i Mileševe, tri puta je rušena, paljena i ponovo podizana. Od 1484. godine ovde nije bilo monaha, uz Božju pomoć, manastir smo oživeli prošle godine. Izgradili smo novi konak, a nedavno smo podigli i zvonik sa koga svakodnevno pozivamo vernike na molitvu. Dolaze ljudi, vraćaju se veri i crkvi, svakoga dana sve nas je više – kaže otac Simeon.

Tajna prstena kraljice Teodore

Arheološkim iskopavanjima 1915. godine u porti manastira Banjska, u grobu kraljice Teodore pronađena su dva prstena koja imaju izuzetnu vrednost. Prvi srebreni ukrašen je antičkim kamenjem i tajno je iznet iz Srbije, najverovatnije se nalazi u nekoj privatnoj zbirci u Švajcarskoj. Drugi zlatni sa dvoglavim orlom i natpisom: „Ko ga nosi pomozi mu Bože“, menjao je više vlasnika i svaki je želeo da ga se oslobodi, jer je navodno donosio nesreću. Karađorđevići su ga poklonili Narodnom muzeju gde se i danas nalazi.

– Ovde su bile mošti kraljice Teodore, majke velikog cara Dušana, a 1321. godine u Banjskoj je sahranjen i njen ktitor kralj Milutin, čije su mošti 1460. godine prenete u Sofiju gde se i danas nalaze. Nadamo se da će se dve države uskoro dogovoriti i da će se „ktitor“ vratiti u svoju zadužbinu. Raduju nas sve češća krštenja i venčanja, osim Srba sa Kosova i Metohije ovde se Bogu mole i brojni vernici iz cele Srbije. Dolaze nam i vojnici Kfora i Unmika, zapale sveću, daju prilog, popričaju sa nama i obavezno uzmu neki suvenir – ističe monah Danilo.

Banjsko zlato

U porti manastira Banjska najbolji stručnjaci pravili su smesu, poznatu kao „Banjsko zlato“, kojom je u Srednjem veku oblagana pozadina fresaka u najpoznatijim srpskim manastirima. Sastav smese do danas je ostao tajna, pošto je okolina Banjske i celo područje planine Rogozne, u čijem podnožju se nalazi i „Trepča“, poznato po ogromnim rezervama plemenitih metala, veruje se da je u sastavu „Banjskog zlata“ bilo i pravog zlata.

Oživljavanje manastira Banjska ima izuzetan značaj u duhovnoj obnovi celog kraja, posebno mesne zajednice Banjska, koja broji 100 domaćinstava sa oko 460 žitelja i oko stotinu đaka.
– U „Banjskoj hrisovulji“ iz 1313. godine piše da je istoimenom manastiru gravitiralo 75 sela i još devet vlaških katuna. Danas nas je mnogo manje ali, daće Bog, vratiće se deo prognanih, oživeće i privreda, počeće eksploatacija ogromnih rudnih bogatstava – naglašava otac Danilo.

Okolina Banjske čuvena je i po mineralnim izvorima, poznatim još iz Srednjeg veka, koje, na žalost, sada niko ne koristi.

– I to je naše veliko bogatstvo, koje će nam pomoći da ostanemo na rodnoj grudi i živimo bolje. Uz manastir i sve brojnije monaštvo, koje je uvek sa narodom, jača i naše uverenje da smo napravili dobar potez što smo ostali ovde i što se nismo selili – kaže Dragan Savić, poljoprivrednik iz Banjske.

 

 

D.N. Petrović VESTI, 22.01.2008




7 коментара у вези “Molitve posle pet vekova”
  1. … [Trackback]

    […] Info on that Topic: novinar.de/2008/01/22/molitve-posle-pet-vekova.html […]

  2. … [Trackback]

    […] Info to that Topic: novinar.de/2008/01/22/molitve-posle-pet-vekova.html […]

  3. … [Trackback]

    […] Read More here on that Topic: novinar.de/2008/01/22/molitve-posle-pet-vekova.html […]

  4. … [Trackback]

    […] Read More on that Topic: novinar.de/2008/01/22/molitve-posle-pet-vekova.html […]

  5. … [Trackback]

    […] Read More Info here to that Topic: novinar.de/2008/01/22/molitve-posle-pet-vekova.html […]

  6. … [Trackback]

    […] There you will find 57671 additional Information on that Topic: novinar.de/2008/01/22/molitve-posle-pet-vekova.html […]

  7. … [Trackback]

    […] Read More on that Topic: novinar.de/2008/01/22/molitve-posle-pet-vekova.html […]


Пошаљите коментар

Да би сте послали коментар морате бити улоговани

GENOCIDE REVEALED
logo
Писанија Грешног Милоја
Проф. Др. Миодраг Петровић

Проф. Др. Миодраг Петровић

КРОТКИ ЛАФОВИ!
Антиекуменистички сајт

НОВИ Антиекуменистички сајт

„СТРЕЉАЊЕ ИСТОРИЈЕ“
logo
ПРАВОСЛАВАЦ 2017
ГЕНОЦИД
ЈАСТРЕБАРСКО 1942
БОЈКОТ НАРОДА – документарац
новинар.де
Loading
КОРУПЦИЈА, ВЛАСТ, ДРЖАВА
logo
АГЕНЦИЈА ЗА БОРБУ ПРОТИВ КОРУПЦИЈЕ
logo
Hide picture