Вести

SPAJANJE ISTOKA I ZAPADA EPOHALNA VIJEST O UJEDINJENJU KRSCANSKIH CRKAVA. Pravoslavci priznali primat papi u Crkvi. Postavljeni su temelji za ujedinjenje Katolicke i Pravoslavne crkve nakon sto su na sastanku u Ravenni u listopadu predstavnici tih dviju crkava potpisali dokument od 46 clanaka – vijest je koju je objavila talijanska „Repubblica“

Pravoslavci priznali primat papi u Crkvi. Povijesni dokument utvrduje ono sto je bilo uzrokom razdvajanja: Papa postaje ‘prvi medu patrijarsima’

piše: MARIJANA CVRTILA, Slobodna Dalmacija
Postavljeni su temelji za ujedinjenje Katolicke i Pravoslavne crkve nakon sto su na sastanku u Ravenni u listopadu predstavnici tih dviju crkava potpisali dokument od 46 clanaka – vijest je koju je objavila talijanska „Repubblica“.
List prenosi kako je savjetovanje bilo dugotrajno, a vatikansko je izaslanstvo predvodio kardinal Walter Kasper, predsjednik Papinskog vijeca za jedinstvo krscana, dok je na celu izaslanstva patrijarhata Konstantinopola bio mitropolit Joannis Zizioulas. U tom povijesnom dokumentu, koji otvara mogucnost ujedinjenja crkava razdvojenih u velikom raskolu 1054. godine, utvrduje se ono sto je tada upravo bilo uzrokom razdvajanja: da je papa «prvi medu patrijarsima», a Rim je «prvo sjediste».

Prema dodatnim pojasnjenjima, mjesni biskupi su autonomni. Na regionalnoj razini skupina crkava priznaje unutar sebe jednog prvaka, a potom i na opcoj razini. Oni koji su prvi u razlicitim regijama, zajedno sa svim biskupima suraduju u onome sto se odnosi na ukupnost Crkve. Tako se i naglasava kako «prvi moraju priznati tko je prvi medu njima».
Iako „Repubblica“ ocjenjuje da je ovaj dokument «road map», odnosno put za ujedinjenje svih krscanskih crkava, treba istaknuti kako ga nisu potpisali predstavnici najvece, Ruske pravoslavne crkve. Zbog unutarnjih razmirica medu pravoslavnim crkvama, odnosno odbijanja Ruske pravoslavne crkve da Carigradskoj prizna pravo na odredivanje autokefalnosti, ruski predstavnici u Ravenni napustili su skup zbog sudjelovanja Pravoslavne crkve Estonije.
Naime, Estonci su u vrijeme SSSR-a bili pod moskovskim patrijarhatom, a odcijepili su se u vrijeme perestrojke uz odobrenje patrijarha Konstantinopola Bartolomea I. Moskovski patrijarh Aleksej II. njegov primas ne priznaje.
Ekumenski teolog sa zagrebackog Katolicko-bogoslovnog fakulteta dr. Jure Zecevic pojasnjava kako je skup u Ravenni redovito zasjedanje mjesovitog medunarodnog povjerenstva Katolicke i Pravoslavne crkve, koje su jos 1979. godine pod nazivom «Narodno mjesovito povjerenstvo za teoloski dijalog izmedu Katolicke i Pravoslavne crkve» osnovali papa Ivan Pavao II. i carigradski biskup Dimitrius I. Bitno je reci da u povjerenstvu sjede predstavnici, a ne celnici crkava, odnosno po dva predstavnika iz 15 pravoslavnih autokefalnih crkava te 30 predstavnika Katolicke crkve. U tome smislu, pojasnjava dr. Zecevic, taj dokument jos treba proci odobrenje upravnih tijela svih crkava, a to je proces koji moze trajati mjesecima, ali i godinama.

Hrvatska buskupska konferencija: Novi dijalog

.. ZVONIMIR ANCIC, glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije: – Pozdravljamo svaki pomak na polju jedinstva. Katolicka crkva je itekako zainteresirana i zauzeta u nastojanjima na putu ekumenskog dijaloga. To je temeljno usmjerenje.

Srpska pravoslavna crkva: Jedno stablo

.. SLAVOLJUB KNEŽEVIĆ, jerej splitske parohije (SPC): – Ekumenski pokret radi na tome vec duze vrijeme. Moje misljenje, ali i svih koji poznaju kršćanstvo, jest da smo svi mi kršćani jedno stablo koje je pružilo više ogranaka.

KOMENTAR DANKO PLEVNIK

Pobjeda kršćanstva

Vijest da su proteklog mjeseca u Ravenni predsjednik Papinskog vijeca za jedinstvo krscana Walter Kasper i predstavnik izaslanstva patrijarhata Konstantinopola Joannis Zizioulas potpisali dokument o 46 clanaka o ujedinjenju krscanskih crkava je epohalna. Njime se Papi prizn aje primat medu patrijarsima, a Rimu primat sjedista. Ali to nije i ne treba tumaciti kao povijesnu pobjedu katolistva nad pravoslavljem vec pobjedu buduceg krscanstva. Premda se iz tog dokumenta izdvojila Ruska pravoslavna crkva, koja ne priznaje prvenstvo Konstantinopola, put svecrkvenom ujedinjenu je zacrtan i pitanje je vremena kada ce se i ostale pravoslavne crkve, a mozda i protestantske, bez obzira na mnogo vece teoloske razlike izmedu protestantizma i katolicanstva, prikljuciti toj odluci tisucljecja.

Ova ideja ponovnog zdruzivanja crkava je izniman i ohrabrujuci cin u svjetskim religioznim razmjerima, doprinos krscanskom ekumenizmu i kretanje prema opcem zblizavanju i deantagonizaciji vjera. U politickom smislu takvo ujedinjene katolika i pravoslavaca Europe signal je jacanja duhovnog jedinstva Europe. Za Hrvatsku, ali i susjedne zemlje, to je definitivno presjecanje jednog od glavnih izvora nacionalizma jer ce odsad otpadati sve one, u biti protukrscanske, ideologije, koje su se temeljile na neprijateljskom suprotstavljanju katolicizma i pravoslavlja, kao iskljucivih „nacionalnih religija“.

Otpast ce i mnogi dosadasnji historicisticki stereotipi, a otvoriti humanija praksa i perspektiva kakvu je, cak unatoc nebonazorskih uvjerenja nekih hrvatskih biskupa, zagovarao papa Ivan Pavao II., dugogodisnji pobornik ujedinjavanja ovih dviju crkava, koje su za njega uvijek bila „dva pluca unutar istog tijela“. Pomirenje katolika i pravoslavnih u duhu, jest ta postkristova radosna vijest koja se cekala gotovo tisucu godina i najbolji odgovor da krscanstvo ne izumire vec dobiva obrise koje njegovi izvori i njegovi sljedbenici zasluzuju.

————————————————-

Ujedinjenje kršćana zbog – globalizacije

Ujedinjenje krscana mozda je blize negoli se u siroj javnosti moze zakljuciti. Posljednje izjave moskovskog patrijarha Alekseja II., da se i ne govori o onima pape …

15.11.2007 19:2; Večernji list

KRAJ RASKOLA Stapanje Katolicke i pravoslavnih crkava blize nego ikad. Ujedinjenje krscana zbog – globalizacije
Autor Silvije Tomasevic / Rim

Ujedinjenje krscana mozda je blize negoli se u siroj javnosti moze zakljuciti. Posljednje izjave moskovskog patrijarha Alekseja II., da se i ne govori o onima pape Benedikta XVI. koji je svoj pontifikat posvetio ujedinjenju Crkve, daju naslutiti da su ucinjeni znatni koraci naprijed u priblizavanju katolika i pravoslavnih.

Cuvanje vrednota
U nase vrijeme, kad se sekularizacija naglo siri, krscanstvo se nalazi pred velikim izazovima kojima je potrebno zajednicko svjedocenje. Uvjeren sam da jedan od glavnih zadataka nasih crkava, koje imaju jednaku viziju o brojnim problemima suvremenoga svijeta, treba biti obrana i potvrdivanje krscanskih vrednota u drustvu prema kojima se covjecanstvo ravna vise od jednoga tisucljeca.

Nadam se da ce tome pridonijeti i brzo rjesavanje problema izmedu dviju crkava napisao je patrijarh Aleksej II. papi Benediktu XVI. prosle godine, a potkraj rujna ove godine, uoci odlaska u Francusku, patrijarh svih Rusija izjavio je da je uvjeren kako je kljucna obveza „nasih crkava isticanje vrijednosti evandelja i krscanskog zivota, a temelj toga ucenja u stajalistima je Pravoslavne crkve i Rimske katolicke crkve kada se govori o pitanjima danasnjice“. Benedikt XVI. je prije nekoliko dana izjavio da je „vrlo vazno ucvrstiti hod prema jedinstvu vjere kako bi zacijeljele rane sjecanja“.

Zanimljivo je kako je Aleksej II. prije posjeta Francuskoj o svome putovanju izvijestio Vatikan, jer je odlazio u zemlju u kojoj su u vecini katolici. O obitelji, pobacaju, eutanaziji i drugim pitanjima danasnjice Aleksej II. i Benedikt XVI. imaju jednaka stajalista. Globalizacija, zapravo, djeluje na ujedinjenje krscanskih crkava.

Zajednicka akcija
Moramo zajednicki braniti obitelj i upozoriti drustvo na zlokobni karakter kulture smrti propagirane danas s namjerom da prihvatimo pobacaj, eutanaziju i ujedinjenje istospolnih osoba izjavio je Aleksej II. te naglasio kako o tim pitanjima „katolici i pravoslavci provode zajednicku akciju“. Mons. Eleuterio Fortino, podtajnik Vijeca za jedinstvo krscana, kaze kako je u Ravenni postavljen temelj za to.

——————————————————

www.vecernji.hr 14.11.2007 21:03

NAKON TISUCLJETNOG RASKOLA
U Ravenni dogovoreno ujedinjenje katolicke i pravoslavne crkve?
Autor SILVIJE TOMASEVIC | RIM

Zacrtan je put koji bi trebao dovesti – poslije tisucu godina raskola, koji se dogodio 1054. – do ujedinjenja katolika i pravoslavaca. Pravi „road map“ za hod prema ujedinjenju krscanskih crkava dokument je od 46 clanaka koji su, nakon sastanka u Ravenni u listopadu, potpisale delegacije predstavnika Katolicke i Pravoslavne crkve, a u kojem se priznaje primas rimskog biskupa.

Razlog raskola
Na savjetovanju u Ravenni potpisan je dokument koji je temelj buduceg djelovanja. Papa Benedikt XVI. vec 23. studenoga, na sastanku sa svim kardinalima, vjerojatno ce razraditi daljnje korake.

U Ravenni je vatikansku delegaciju predvodio kardinal Walter Kasper, predsjednik Papinskog vijeca za jedinstvo krscana, a mitropolit Joannis Zizioulas predvodio je delegaciju Carigradskog patrijarhata.

Predstavnici Ruske pravoslavne crkve napustili su savjetovanje u Ravenni jer su na njemu sudjelovali predstavnici Pravoslavne crkve Estonije, koji su u vrijeme SSSR-a bili pod Moskovskim patrijarhatom, a odcijepili su se uz blagoslov carigradskog patrijarha Bartolomeja I. O tom napustanju savjetovanja Vecernji list pisao je u listopadu.
U dokumentu potpisanom u Ravenni utvrduje se da je papa „prvi medu patrijarsima“, a Rim je „prvo sjediste“.

Te su dvije tocke i dovele do raskola izmedu katolika i pravoslavaca 1054. Sada se, dakle, priznaje uloga rimskog biskupa kao prvog medu prvima.

Naime, na lokalnoj razini vlast je u rukama biskupa, na regionalnoj razini skupina crkvi priznaje unutar sebe jednog prvaka (protos, na grckome jeziku), a onda na univerzalnoj razini „oni koji su prvi u razlicitim regijama, zajedno sa svim biskupima, suraduju u onome sto se odnosi na ukupnost Crkve“.U tom se kontekstu istice kako „prvi moraju priznati tko je prvi medu njima“.
Dokument jos nije javno obznanjen te je nepoznanica i stav moskovskog patrijarha Alekseja II. o njegovu sadrzaju.

Sto kaze Ruska crkva
Ruska pravoslavna crkva je, cini se, dala do znanja kako bi se moglo prihvatiti da papa bude smatran prvim medu prvima koji imaju veliku autonomiju, a na univerzalnoj razini odluke bi se dogovarale.

——————————–

Ujedinjuju se Katolicka i Pravoslavna crkva?

RIM – Nacinjen je dokument od 46 clanaka kojim se postavljaju temelji ujedinjenja Katolicke i Pravoslavne crkve poslije rascjepa 1054. godine, a koji su, nakon sastanka u Ravenni u listopadu, potpisala izaslanstva predstavnika dviju Crkava, pise talijanski list Repubblica.

Na tom dugotrajnom savjetovanju vatikansko izaslanstvo je predvodio kardinal Walter Kasper, predsjednik Papinskog vijeca za jedinstvo krscana, a metropolit Joannis Zizioulas izaslanstvo patrijarhata Konstantinopola.

Predstavnici Ruske pravoslavne crkve napustili su savjetovanje u Ravenni, jer su na njemu sudjelovali predstavnici Pravoslavne crkve Estonije, koji su u vrijeme SSSR-a bili pod moskovskim patrijarhatom a otcijepili su se uz blagoslov patrijarha Konstantinopola, Bartolomea I. Moskovski patrijarh Aleksej II. ne priznaje primas patrijarha Konstantinopola.

U dokumentu potpisanom u Ravenni utvrduje se kako je Papa „prvi medu patrijarsima“, a Rim je „prvo sjediste“. Te dvije tocke bile se medu glavnima koje su dovele do rascjepa izmedu katolika i pravoslavaca 1054. godine, a sada bi mogle biti temelj ponovnog ujedinjenja. Dakle, priznanje uloge primasa rimskog biskupa je utvrdeno, a prema dodatnim pojasnjenjima mjesni biskupi su autonomni.

Na mjesnoj razini vlast je u rukama biskupa. Na regionalnoj razini skupina Crkava priznaje unutar sebe jednog prvaka (protos, na grckome jeziku), a onda na opcoj razini. Kako se navodi, „oni koji su prvi u razlicitim regijama, zajedno sa svim biskupima, suraduju u onome sto se odnosi na ukupnost Crkve“.

U tom se kontekstu naglasava kako „prvi moraju priznati tko je prvi medu njima“. Repubblica ocjenjuje kako taj dokument donosi smjernice, pravi „road map“, za put prema ujedinjenju krscanskih crkava.

(Hina)

————————————–

Katolička i Pravoslavna crkva utvrdile su temelje ujedinjenju nakon tisuću godina razdvojenosti.

Papa je “prvi među patrijarsima“, Rim je “prvo sjedište“, a Rimokatolička crkva vlada u ljubavi“. Katolička i Pravoslavna crkva potpisale su dokument kojim reguliraju neka otvorena vjerska pitanja i kojim otvaraju put ka ujedinjenju.

Tajni dokument rezultat je summita održanom u Ravenni ovog listopada. Tamo su katolička delegacija, na čelu s kardinalom Kasperom i pravoslavna delegacija, predvođena biskupom Zizioulasuom postavile temelje za raspravu o pitanjima nakon čega bi se ponovno ujedinile ove dvije Crkve, razdvojene od 1054. godine. Dokument se sastoji od 46 članka i predstavlja pravi putokaz za rješavanje međusobnih problema. Tako je utvrđen primat Rima, no odmah je rečeno kako se o njegovoj ulozi “prvog sjedišta“ još mora raspravljati. Drugim riječima, o ulozi rimskog biskupa tek se mora raspravljati, naročito ako se uzme u obzir da o tom pitanju postoje suprotna stajališta.

Temelj su lokalne zajednice

Dokument obuhvaća tri temeljna koncepta: crkvenu zajednicu, vlast i koncilijarnost. Obje strane slažu se u tome da su biskupi na čelu lokalnih crkava i nitko ih ne može zamijeniti. Također se slažu u tome da se “jedna i sveta Crkva“ postiže kroz lokalne crkve koje održavaju euharistijsko slavlje i u zajednici svih crkava. Dogovor je postignut i o strukturi univerzalne Crkve koju čine biskupi ispod kojih se pak nalaze čelnici regionalnih zajednica (na grčkom ‘protos’). No struktura na globalnoj razini još uvijek nije dogovorena. Stručnjaci imaju mnogo posla jer u dokumentu piše kako univerzalna razina “onih koji vode različite regije, zajedno sa svim biskupima surađuju u pitanjima koja se tiču cjelovitosti Crkve“. Tu se naglašava da “čelnici moraju utvrditi tko je prvi među njima“.

Čelnik ne smije biti apsolutni monarh

Svi kršćanski biskupi, piše u dokumentu, ne samo da moraju biti ujedinjeni u vjeri već imaju “iste odgovornosti i iste dužnosti prema Crkvi“. Koncili su “glavni instrument“ putem koji se crkvena zajednica izražava. Drugim riječima, Pravoslavna crkva naglašava kako rimski biskup ne može biti totalitarni vladar koji će donositi odluke sam i miješati se u pitanja lokalnih jedinica. Ratzinger je i sam mnogo puta naglasio kako se rimski biskup ne smije ponašati kao “apsolutni monarh“.

– Prvi ne može činiti ništa bez odobrenja ostalih – izričito piše u tekstu.

Papa se u tekstu spominje kao rimski biskup ili prvi od pet povijesnih patrijarha.

Sada je sve na Ratzingeru. Samo on može potaknuti ujedinjenje. Papa je pozvao sve svjetske kardinale na summit koji će se održati 23. studenog i tom prigodom na rasporedu će biti upravo tema ekumenizma. Temelj rasprave će biti Katoličko-pravoslavni dokument, javlja talijanska La Repubblica.

Problemi unutar pravoslavne Crkve

U međuvremenu Benedikt XVI reformira biskupsku Sinodu. Radi se o svjetskom episkopalnom parlamentu koji se održava svake tri godine. Kao znak dobre volje prema pravoslavnoj crkvi, istočne katoličke Crkve dobile su više delegata kojih će sada biti više od 25. Također će se više raspravljati i uspostavit će se radne grupe. Papa je izrazio volju za poduzimanjem “konkretnih koraka“ kojima bi se dvije kršćanske Crkve zbližile. No, postoje problemi na strani pravoslavne Crkve. Moskovski patrijarh Aleksej II ne želi priznati primat patrijarha iz Konstantinopola, Bartolomea I i istodobno zamjera katoličkoj crkvi aktivnost u bivšem Sovjetskom savezu. Njegovi predstavnici u Ravenni napustili su summit, jer se Estonska pravoslavna crkva pridružila Konstantinopolskom patrijarhatu.

Javno.com
Logged