Вести

Glavni ekonomista Centralne banke Crne Gore Nikola Fabris izjavio je juče da je preko računa crnogorskih banaka prešlo 644 miliona eura, koliko je iznosio ukupan priliv stranih direktnih investicija u prošloj godini.

– Novac se uvijek isplaćuje sa računa kojim upravlja investitor, što ne mora da znači da je isplaćen sa računa u zemlji u kojoj investitor ima sjedište. U savremenim globalnim uslovima poslovanja investitori često imaju račune i preduzeća u velikom broju zemalja, a isplatu mogu izvršiti sa bilo kog računa na kojem imaju novac – rekao je Fabris u intervjuu „Danu“.

Koliko je gotovog novca u opticaju u Crnoj Gori i zašto CBCG već godinama operiše sa sumom od 250 miliona eura?

– Koliko tačno iznosi gotovina u opticaju nije moguće utvrditi u zemlji koja nema emisionu funkciju. Taj problem nije specifičan za Crnu Goru, već i za zemlje članice Evropske monetarne unije, dolarizovane, kao i za zemlje koje imaju široko rasprostranjenu neformalnu upotrebu strane valute. Zbog toga kao grubu aproksimaciju količine novca u opticaju koristimo procjenu od 250 miliona eura.

Koliki je obim sive ekonomije u odnosu na količinu gotovog novca u opticaju mjereno parametrom maloprodajnih cijena upoređenih sa cijenama u zemljama u okruženju i upoređenih sa prosječnim primanjima građana?

– Da bi se utvrdila procjena učešća sive ekonomije potrebno je sprovesti ozbiljno istraživanje. Nažalost, u posljednjih nekoliko godina nije sprovedeno nijedno takvo istraživanje u Crnoj Gori. Procjene učešća sive ekonomije u društvenom proizvodu Crne Gore kreću se u rasponu od 15 do 30 odsto.

Pare se peru mimo bankarskog sektora

Kako ocjenjujete izvještaj Stejt dipartmenta u dijelu koji se odnosi na pranje novca kroz domaće tržište nekretnina?

– Problem pranja novca je globalni problem i na njega nijesu imune ni najrazvijenije zemlje. Što se tiče kupovina nekretnina, ukoliko je u pitanju tok novca koji prolazi kroz bankarske kanale (stranac sa svog nerezidentskog računa uplaćuje pare domaćem licu), tada, imajući u vidu regulativu, nema mogućnosti za „pranje novcaĆ. Ne može se, naravno, isključiti mogućnost da je „pranje novcaĆ prisutno kod kupovine nekretnina za keš. U ovom drugom slučaju CBCG nema nikakve nadležnosti. Takođe, istakao bih da se u pomenutom izvještaju Stejt dipartmenta govori u pozitivnom tonu o mjerama koje je preduzela CBCG u ovoj oblasti.

Da li je intenzivna gradnja pokrivena odgovarajućim sumama novca potrebnim za investicije na računima firmi koje grade poslovno stambene komplekse u Crnoj Gori?

– U oblasti izgradnje nekretnina postoji čitav lanac uključenih zainteresovanih lica – fizička lica – kupci stanova, investitori, izvođači radova – građevinske firme, trgovačke firme koje vrše nabavku građevinskog materijala i njegovu prodaju investitorima, odnosno izvođačima radova. U tom smislu, bilo da se radi o investiranju gotovine, avansnog plaćanja ili finansiranja kupovine stanova bankarskim kreditima, ta sredstva se mogu nalaziti na različitim računima – računu banke, kupca, investitora, građevinskog preduzeća, trgovine i slično.

Zato nije moguće sagledavati odgovarajuće sume novca potrebnog za izgradnju nekretnina samo preko računa građevinskih firmi. Puno bolji način praćenja je preko plaćanja poreza na promet napokretnosti, odnosno preko osnovice za njegovu naplatu. Prema podacima o strukturi prihoda u Budžetu za 2006. godinu vidi se da je naplaćeno 7,4 miliona eura na ime poreza na imovinu, što je 200 posto više nego prethodne godine, odnosno 300 procenata više od planiranog prihoda po ovom osnovu.

Da li je zakonski regulisano devizno, odnosno poslovanje crnogorske privrede sa inostranstvom i ulazak stranog kapitala i ko i kako sprovodi kontrolu protoka novca?

– Devizno poslovanje, ukoliko se može govoriti o njemu s obzirom na to da koristimo euro kao nacionalnu valutu, regulisano je Zakonom o tekućim i kapitalnim transakcijama. Još u avgustu 2002. godine CBCG je donijela uredbu kojom se od banaka i drugih finansijskih institucija zahtijeva da prijave sumnjive transakcije, uspostave programe za kontrolu sprečavanja pranja novca, kao i da obuče zaposlene kako da otkrivaju pranje novca.

To znači da je svaka transakcija iznad propisanog iznosa predmet provjere da nije u pitanju pranje novca. Zatvorene su sve of šor banke koje se nijesu registrovale i ponovo uspostavile kao regularne banke. Takođe, CBCG je propisala da se vrši prijavljivanje unošenja i iznošenja novca i hartija od vrijednosti u iznosu od preko 2.000 eura. Ovu provjeru vrše nadležne carinarnice.

Da li je preko banaka evidentiran priliv stranih direktnih investicija u 2005. godini i da li je to uneseno u vaš izvještaj za tu poslovnu godinu?

– U 2005. godini priliv stranih direktnih investicija je iznosio 392,7 miliona eura i kompletan iznos je evidentiran preko banaka. Osim evidentiranja preko banka, kod svake veće investicije se kontaktira investitor, odnosno ovlašćeno lice u cilju provjere informacije.

J. RABRENOVIĆ za DAN