logo logo logo logo
Рубрика: Политика, Актуелно, Религија, Србија    Аутор: Драган Видаковић    пута прочитано    Датум: 18.03.2010    Одштампај
PDF pageEmail pagePrint page

Tadić prima državnike u srpskoj pokrajini Vojvodini. Zašto? Tako „Novosti“ i „Politika“ opisuju posetu koja je daleko više državna i državotvorna nego privatna. I kako poseta Lasla Šoljoma dvadesetčetvoročasovnog predsednika Mađarske Vojvodini,

za novinar.de, Dragan Vidaković, 15.04.2010

+++

i to isključivo Vojvodini, i isključivo Mađarima, uopšte može biti privatna? Njen itinerer i njen sadržaj ubedljivo pokazuju da ta poseta ima sasvim drugačiji karakter.

Do posete predsednika strane države inače dolazi na poziv Saveza vojvođanskih Mađara(!), stranke koja učestvuje u vlasti, a organizuje se povodom 15. marta, nacionalnog praznika Mađarske posvećenog revoluciji iz 1848-49. године. Šoljom će 14. marta u Subotici prisustvovati i centralnoj proslavi Mađara, u čast ustanka Lajoša Košuta i Šandora Petefija protiv hegemonije Bečkog dvora, s tim što će se prethodno sastati sa predsednikom Srbije u Novom Sadu, glavnom gradu Vojvodine.

Kako se jedna ovakva homogenizacija, buđenje patriotizma, nacionalnih osećanja i integralnog mađarstva, pokazivanje pokroviteljstva, učvršćivanje zajedništva i otvorena demonstracija svega toga na tlu suverene države koja je već doživela cepanje, koje po bivšem nemačkom ambasadoru Cobelu nije dovršeno, može nazvati privatnom posetom? Takva demonstracija politike gvozdene pesnice u svilenim rukavicama, u ozbiljnom svetu i u ozbiljnoj državi je praktično i teoretski nezamisliva.

Šoljom je posetio i zrenjaninsku biskupiju gde ga je dočekao banatski biskup Ladislav Nemet, a za posetu je sam Šoljom rekao da “nije slučajna, jer crkva ima važnu ulogu u očuvanju mađarstva”

Sa Egerešijem. Predsednikom Skupštine Vojvodine, Šoljom je razmenio mišljenje o saradnji Srbije (Vojvodine?) i Mađarske, regionalnim vezama i drugim pitanjima.

Radi se zapravo u izradi Dunavske strategije razvoja, koja će kulminirati formiranjem Dunavske makroregije za vreme mađarskog predsednikovanja EU, kaže Egereši (Da li će u tu regiju da uključe Beograd, Smederevo i Požarevac, jer i oni leže na Dunavu? Neće, jer im Beogradski pašaluk nije interesantan.) što je takođe deo trodnevne, veoma privatne posete mađarskog predsednika Vojvodini.

I zašto je onda bilo čudno što je predsednik Turske Abdulah Gul hteo u Novi Pazar. I zašto mu to nije omogućeno? On svoju posetu nije krio ni iza kakvog istorijskog događaja niti je pokrivao velom privatnosti, a došao je prvo u Beograd i time potvrdio da priznaje suverenitet Srbije nad Sandžakom, što nažalost Šoljom nije učino. (U Beogradu živi dosta Mađara, a u njemu stoluje i beogradski nadbiskup pa je bar zbog njih mogao da dođe u Beograd, ali je nevolja što su oni van Vojvodine, a poenta je baš u poseti Vojvodini, i to baš posle usvajanja Statuta i pratećih zakona)

Zašto se shodno ne bi omogućilo predsedniku Albanije da privatno poseti Preševo, Bujanovac ili Medveđu, da učestvuje u svečanostima povodom Dana zastave-državnog praznika Albanije, ili akademijama povodom godišnjice Prizrenske lige. Ili bi bugarski predsednik mogao u privatnu posetu Dimitrovgradu, hrvatski Hrtkovcima, slovački Kovačici, rumunski …Srbijo, kućo udovička.

Sve je ovo već davno najavio (Kosovo, Sandžak, Vojvodina…) nemački ambasador Cobel (skoro je umro) i na njega se digla hajka kao da je on to izmislio. Samo nam je najavio budućnost koja se više neće zvati cepanje Srbije već će se za kamuflažu koristiti nova rešenja i novi eufemizmi.

NIN 2870 („Reagovanje na Cobelov intervju NIN-u“)

Kosovo će, vidimo po Cobelu-nemačkom ambasadoru u Beogradu, da reše politički-privremenom suspenzijom međunarodnog prava- a ostale otvorene probleme u Evropi i svetu će zatim ponovo da rešavaju po međunarodnom pravu.

Samo se ljuto varaju, i Cobel i Solana, ako misle da će sutra, kada naprave presedan sa Kosovom, moći da ospore Baskima pravo na državu, ili Kataloncima, ili Korzikancima. Šta će da im pričaju? Da međunarodno pravo ima dve knjige: jednu za Srbe a drugu za ostale!?

Neće baš biti da je Solana dao „apstraktan odgovor na apstraktno pitanje“-u vezi hipotetičke nezavisnosti drugih teritorija u svetu, igraju se opasnim sredstvima a toga uopšte nisu svesni. Šta bi recimo Solana odgovorio na apstraktno pitanje Baska mogu li oni da dobiju tu apstraktnu, novu državu u Evropi?

Po Cobelu, Srbi ne treba da „kopaju po prošlosti“, a u Hagu srpsku prošlost pretresaju od dolaska Slovena na Balkan. Ubiše se oko Garašanina.

Neću u Nemačku Evropu! Radije će sa Turcima jer je za 500 godina pod njima ostalo i srpsko ime, i crkva, i narod. A Ahtisari, „od koga nismo mogli dobiti boljeg posrednika“, inače se već izjasnio, pošto je „zbog rezervi lignita Kosovo ekonomski održivo“ eto razloga za novu državu. Da li ta „ekonomska održivost“, pored „faktičkog stanja“, postaje ključni džoker za sve koji žele svoju državu?

Dragan Vidaković

+++

+++

+++

Molitvena osmina za jedinstvo kršćana u Subotici

Kršćani grada Subotice i ove su se godine okupljali na molitvu za jedinstvo u svojim crkvama, a svoj hod završili su svečanim misnim slavljem u katedrali. To slavlje predslavio je biskup Ivan Pénzes, u koncelebraciji beogradskog nadbiskupa i metropolita mons. Stanislava Hočevara i zrenjaninskog biskupa mons. Ladislava Németa, te petnaestak svećenika Subotičke biskupije, a nazočni su bili biskupi Reformirane i Evangeličke crkve, te predstavnici Srpske pravoslavne crkve.
Pod geslom „Vi ste tomu svjedoci“ 18. siječnja u crkvi Marije Majke Crkve, otpočeo je osmodnevni molitveni hod. Sljedećeg dana ekumensko molitveno ozračje ispunilo je Reformatsku crkvu, potom Evangeličku, te župne crkve Sv. Roka, Sv. Križa i Sv. Jurja.

Pretposljednjega dana susret je bio u pravoslavnoj crkvi „Vaznesenja Gosodnjeg“, gdje su se nakon večernje službe okupljenima obratili o. Dragan Stokin, te mons. dr. Andrija Kopilović. O. Stokin je u svom obraćanju okupljenim vjernicima naglasio kako je čovjekov bijeg od Boga ustvari put ka samouništenju. Jedino kad dopuštamo Bogu da nas prosvjetljuje, da on vodi naše putove, naše riječi, misli i djela, onda možemo istinski biti sretni, tj. jedino Bog čovjeku može dati onu sreću za kojom toliko žudi, zaključio je o. Dragan.

Mons. Kopilović je pak u svom obraćanju istaknuo važnost ekumenskog hoda u našem gradu, naglasivši kako je ova subotička tradicija najstarija u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. On je potom naglasio kako je za jedinstvo potrebno stalno moliti, na njemu stalno raditi, te uputio na plodove sad već stoljetne kršćanske osmine. Posljednjega dana, tj. na blagdan Obraćenja sv. Pavla, na svečanoj svetoj misi nazočne je pozdravio biskup domaćin, a propovijedali su biskupi gosti. U svojoj propovijedi nadbiskup Hočevar je istaknuo kako smo svi poput sv. Pavla pozvani revno raditi na širenju Evanđelja. To je velika odgovornost koja ne trpi oklijevanja. Ujedno je to veliki izazov, te ako mu hrabro i odlučno pristupamo, pred nama se otvaraju nebrojene mogućnosti Božjeg djelovanja i u našem vremenu, zaključio je nadbiskup.

Biskup Német je pak u svojoj propovijedi, koju je izrekao na mađarskom jeziku, osvijetlio veličinu Pavlova obraćenja. On je naglasio kako je obraćenje polazišna točka za svako naše istinski kršćansko djelovanje. Pavao se uvijek iznova vraćao na događaj svoga obraćenja, te iz njega crpio snagu i ustrajnost.

Po uzoru na njega svi smo pozvani vraćati se na velika djela Božjeg milosrđa u našim životima, kako bismo mogli odgovoriti poslanju na koje nas Gospodin i danas šalje, istaknuo je biskup Német. Misno slavlje svojim pjevanjem uzveličao je katedralni zbor „Albe Vidaković“, pod ravnanjem s. Mirjam Pandžić. /Mirko Štefković/

izvor: http://www.zvonik.rs/arhiva/184/subisk.html

***

Dr. Andrija Kopilović u programskom odboru RTS-a

Predsjedavajući Katoličkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“ dr. Andrija Kopilović izabran je za jednog od 19 članova programskog odbora Radio televizije Srbije. U ovo tijelo izabran je na prijedlog Republičke radiodifuzne agencije kao predstavnik vjerskih zajednica u Srbiji.

Zastupanje vjerskih zajednica u kreiranju programa srbijanskog javnog servisa, ali i zastupanje interesa nacionalnih manjina pa tako i hrvatske, glavna mu je zadaća, ističe dr. Kopilović. No, da bi to bilo izvodljivo, nacionalne manjine trebaju imati predstavnika u programskom odboru. Morat ću biti veoma jak i hrabar u pokušaju zastupanja interesa manjina, posebice Hrvata, ako ne bude manjinskog predstavnika u Odboru. Moja uloga u Odboru nije velika da bih o nečemu mogao odlučiti. No, kako sastav ljudi ima pozitivan pristup, vjerujem da ćemo se razumjeti, pogotovu kada se bude radilo o čisto vjerskim sadržajima te o mišljenju jesu li neki programi previše ili premalo vjerski.

Državne institucije sve su više otvorene prema pripadnicima manjinskih zajednica, a imenovanje katoličkog svećenika Hrvata u programski odbor RTSa samo je potvrda tomu, kaže dr. Kopilović.

Vjerujem da raspoloženje više nije zastrašujuće i da nikoga ne straši to što je u Odboru katolički svećenik koji još uz to govori i hrvatski. To je korak naprijed i znak da je razmišljanje drugačije nego prije deset godina. Vjerujem u postupnost ovoga procesa, navodi Kopilović.

Predsjednik programskog odbora RTS-a Dragoljub Mićunović kaže da će se nastojati građanima omogućiti gledanje kvalitetnog programa. Nastojat ćemo, koliko god možemo, građanima omogućiti kvalitetan program, vidjeti što se u svijetu radi, kakve su ideje u programima drugih zemalja, što rade javni servisi. Naglasak će biti na kvaliteti programa i na obrazovnim, prosvjetnim i kulturnim sadržajima, ne škodeći komercijalnom uspjehu televizije, kaže Mićunović.

Novi Odbor je formiran krajem siječnja, ima 19 članova, 12 je neovisnih koje je predložila Republička radiodifuzna agencija, a sedmoro je iz Narodne skupštine. Mandat članova Programskog odbora traje tri godine i ne mogu biti ponovno imenovani. /Siniša Jurić, www.suboticadanas/

Preuzeto sa http://www.zvonik.rs/arhiva/184/subisk.html





Пошаљите коментар

Да би сте послали коментар морате бити улоговани

GENOCIDE REVEALED
logo
Писанија Грешног Милоја
Проф. Др. Миодраг Петровић

Проф. Др. Миодраг Петровић

КРОТКИ ЛАФОВИ!
Антиекуменистички сајт

НОВИ Антиекуменистички сајт

„СТРЕЉАЊЕ ИСТОРИЈЕ“
logo
ПРАВОСЛАВАЦ 2017
ГЕНОЦИД
ЈАСТРЕБАРСКО 1942
БОЈКОТ НАРОДА – документарац
новинар.де
Loading
КОРУПЦИЈА, ВЛАСТ, ДРЖАВА
logo
АГЕНЦИЈА ЗА БОРБУ ПРОТИВ КОРУПЦИЈЕ
logo