Вести

Tragom tvrdnje splitskoga gradonačelnika Željka Keruma, izrečene u HTV-ovoj emisiji Aleksandra Stankovića “Nedjeljom u 2”, kako “Srbi i Crnogorci nikad ništa dobro nisu napravili hrvatskom narodu”,

+++

pokušali smo napraviti kratku inventuru značajnih postignuća kojima su splitsku i hrvatsku kulturu, znanost, umjetnost i sport obogatili upravo (hrvatski) građani srpske ili crnogorske nacionalnosti.

1. STRUJA

– Da nije bilo Nikole Tesle, sina pravoslavnog svećenika iz Smiljana kod Gospića, danas bi posvuda u Hrvatskoj, kao i u cijelom svijetu, vladao isti mrak kakav zavlada u Kerumovoj duši kad pomisli da bi mu zet mogao biti Srbin.

2. GLAZBA ZA HIMNU

– Zna li splitski gradonačelnik, dok drži ruku na srcu za vrijeme intoniranja “Lijepe naše domovine”, da tekst Antuna Mihanovića nije uglazbio pjevač Jole, nego hrvatski Srbin Josip Runjanin, rođen u Vinkovcima?

3. NACIONALNA SVIJEST

– Ako je nepobitno da je ilirski pokret u 19. stoljeću Hrvatima puno značio za razvoj nacionalne samosvijesti, te ako se zna da je jedan od glavnih figura tog pokreta – koji se još naziva i “hrvatski narodni preporod” – bio Petar Preradović, onda je nesumnjivo da je ovaj hrvatski pjesnik srpske nacionalnosti, rođen u Grabrovnici pokraj Pitomače, itekako zaslužan za narodno osvješćivanje i emancipaciju hrvatskog nacionalnog bića. U svojim je djelima izražavao brigu za hrvatski jezik (“O rodu i jeziku”) puno više nego što to čini današnji splitski gradonačelnik.

4. JEZIK

– Iako je danas ime Vuka Karadžića među Hrvatima omraženo kao dio velikosrpske ideologije (“Srbi svi i svuda”), činjenica je kako su njegova djela ne samo postavila temelje za suvremeni standardni srpski jezik, nego i znatno utjecala na oblik suvremenog standardnog hrvatskog jezika, najviše u fazi tzv. hrvatskih vukovaca. Jezički supstrat njegovih jezičnih reformi bila je novoštokavska ijekavština, koju je Vuk djelomično stilizirao i prema hrvatskim pisanim djelima (“tjerati” umjesto “ćerati”, “djevojka” umjesto “đevojka”), pa ne čudi što ga je Srpska pravoslavna crkva napadala zbog “pokatoličenja srpskog naroda”.

5. JEDINI HRVATSKI OSCAR

– Do dana današnjeg jedinu nagradu Oscar hrvatskom je filmu priskrbio hrvatski Crnogorac Dušan Vukotić, inače jedan od utemeljitelja slavne Zagrebačke škole crtanog filma, koji je najprestižniju svjetsku filmsku nagradu zaslužio 1961. godine za animirani film “Surogat”.

6. SUVREMENO SLIKARSTVO

– Dimitrije Popović, zagrebački slikar crnogorskog podrijetla, još je kao mladić izlagao u Parizu skupa sa slavnim Salvadorom Dalijem, a danas je ovaj artist širokog raspona motiva – od biblijskih do erotskih – jedan od najznačajnijih i u svijetu najpoznatijih hrvatskih umjetnika.

7. EUROPSKE TITULE JUGOPLASTIKE

– Legendarne tri uzastopne titule prvaka Europe u razdoblju od 1989. do 1991. godine splitskom je košarkaškom klubu donio srpski trener Božidar Maljković. Na samom terenu, kad Kukoču i Rađi ne bi išlo, utakmice je rješavao najiskusniji igrač u momčadi, Crnogorac Duško Ivanović. Važne karike u toj šampionskoj ekipi bili su i Srbi Zoran Sretenović i Zoran Savić, te Crnogorac Luka Pavličević.

8. NAJBOLJI GOLMAN SVIJETA

– Uz Franu Matošića i Bernarda Vukasa, glavni igrač šampionske generacije Hajduka iz sredine prošlog stoljeća, kad su “bijeli” u razdoblju od 1950. do 1955. osvojili tri državna prvenstva, bio je golman Vladimir Beara, Srbin iz sela Zelova u Dalmatinskoj zagori, koji je tih godina proglašavan i za najboljeg vratara svijeta. Kažu da je bilo lakše sresti prase u Teheranu nego Beari dati gol.

9. FINALE S ‘DREAM TEAMOM’ U BARCELONI 1992.

– Mlada hrvatska država nije mogla zamisliti bolju svjetsku promociju od olimpijskog finala protiv najbolje košarkaške ekipe koja je ikad hodala Zemljom – američkog “Dream teama” kojeg su predvodili Michael Jordan i Magic Johnson. Najbolji igrač naše reprezentacije bio je Dražen Petrović, podrijetlom Crnogorac, a uz njega su igrali još neki predstavnici gradonačelniku omraženih manjina.

10. ČOJSTVO

– Kad su u jesen 1991. crnogorski rezervisti divljali po Hercegovini, Konavlima i oko Dubrovnika, crnogorski pjesnik Jevrem Brković napisao je čuveno “Pismo izvinjenja hercegovačkim Hrvatima i Muslimanima”, kojeg je tih dana objavila i Slobodna Dalmacija: zbog toga je protiv Brkovića u Podgorici podignuta optužnica, te je crnogorski bard morao potražiti azil u Zagrebu. Prva pjesma koju je u progonstvu napisao bila je “Dubrovniče, oprosti”. Hoće li Kerum sada napisati pjesmu “Brkoviću, oprosti”?

Piše: Damir Pilić; 27.09.2009. | 20:19
Izvor: Slobodna Dalmacij; DESET STVARI KOJE SU NAM PODARILI SRBI I CRNOGORCI