logo logo logo logo
Рубрика: Политика, Актуелно, Религија, Свет, Друштво, Економија    Аутор: Milan Nikolic    пута прочитано    Датум: 11.01.2008    Одштампај
PDF pageEmail pagePrint page

OBRADOVAO SVEŠTENIKE: Otac Rade Radan IZ AUSTRALIJE U TREBINJE STIGLA POŠILJKA ZA SVEŠTENIKE. Krsna slava Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske Sveti Ignjatije Bogonosac ove godine ostaće zapamćena po novim odeždama koje su nosili sveštenici i monasi Eparhije na svetoj arhijerejskoj liturgiji, a koje su nabavljene iz Australije.


Kako je „Vestima“ rekao episkop zahumsko-hercegovački i primorski GRIGORIJE, nabavka novih odeždi je samo početak onog što Srpska pravoslavna crkva želi, a to je povratak gospodstvu i sjaju koji je srpski narod imao u vremenima kad je bio slobodan.

Vladika GRIGORIJE je istakao da su odežde šivene od prirodnih materijala, te da na njima preovladavaju pravoslavni motivi, ali i motivi Hercegovine.

Pare za Savin koledžp1050595.JPG

Sva sredstva od kupovine odeždi namenjena su nedavno osnovanom koledžu Sveti Sava u Sidneju. Pored gostiju iz Australije, slavi Eparhije prisustvovali su brojni gosti iz RS, Srbije i Crne Gore, među kojima i ministar vera Srbije Radomir Naumov, a svetu arhijerejsku liturgiju služio je mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, uz sasluženje episkopa Grigorija i Atanasija, budmljansko-nikšićkog Joanikija, jegarskog Porfirija i lipljanskog Teodosija.

On je najavio da će uskoro početi i unutrašnje uređenje Sabornog hrama u Trebinju, koji u 2008. godini slavi stotu godišnjicu od osvećenja.

Prema rečima oca Radana Radovića, direktora projekta „Koledž Sveti Sava“ iz Sidneja, koji je prisustvovao svečanosti povodom krsne slave Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, odežde su u Trebinje stigle iz radionice „Viza“ koja je pre godinu i po dana otvorena pri ovom koledžu.

„Prilikom posete episkopa Grigorija Australiji, u novembru prošle godine, poklonili smo mu jednu vladičansku odeždu. On se oduševio njenim izgledom i naručio 45 svešteničkih i monaških odeždi za svoju Eparhiju“,

kaže otac Rade Radan. On ističe da je to prvi kontingent koji je do sada isporučen iz radionice „Viza“ i veliki korak na samom početku kreativnog rada te radionice.

izvor: VESTI 04.01.2008; D.M.

+++

Slava Eparhije ZHiP -Sveti Ignjatije Bogonosac
2. januar 2008. / izvor: eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska

trebinje.jpgProslava slave Eparhije ZHiP je počela prazničnim večernjem 1.januara 2008. sa petohljebnicom u manastiru Tvrdoš sa početkom u 18 sati. Večernjem je načalstvovao Episkop Jegarski gospodin Porfirije uz sasluživanje više sveštenika i sveštenomonaha naše Eparhije, a za pjevnicom su pojali monasi iz manastira Kovilj i hor studenata Bogoslovskog fakulteta SPC iz Beograda.

Na sam dan praznika jutrenje je počelo u 8 časova u trebinjskom Sabornom hramu. Po završetku jutrenja počela je Sveta Arhijerejska Liturgija kojom je načalstvovao Njegovo visokopreosveštenstvo Arhiepiskop Cetinjski i Mitropolit Crnogorsko-primorski gospodin Amfilohije, takođe uz pjevničku pratnju Koviljaca i hora BF SPC. Sasluživali su episkopi:

  • Budimljansko-nikšićki Joanikije,
  • Jegarski Porfirije,
  • Lipljanski Teodosije,
  • Zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije i
  • umirovljeni episkop ZHiP Atanasije,

kao i 43 sveštenika, 4 đakona i 3 ipođakona. Poslije čitanja Jevanđelja besjedio je Mitropolit Amfilohije:

audio besjeda Mitr. Amfilohija

U toku Liturgije sabrat manastira Tvrdoša o. Porfirije rukopoložen je u čin đakona. Pored monaštva i velikog broja vjernika iz svih dijelova Hercegovine u Eevharistiji su učestvovale i monahinje iz manastira Lešje (Eparhija Braničevska), manastira Gradac (Eparhija Žička), te manastira Ždrebaonik (Mitropolija Crnogorsko-primorska), kao i znatan broj gostiju iz susjedne Crne Gore i drugih srpskih krajeva.

Takođe, Sv. Liturgiji su prisustvovali i predsjednik min. Vijeća BiH g. Nikola Špirić, min. vjera u Vladi Srbije g. Radomir Naumov, min finansija u Vladi RS g. Aleksandar Džombić, sekr. Sekretarijata vjera u Vladi RS g. Jovo Turanjanin i drugi ugledni gosti i zvanice..

Po završetku Liturgije je obavljen čin rezanja slavskog kolača, a potom je u porti Sabornog hrama upriličeno narodno veselje uz kulturno-umjetnički program sa: KUD „Hercegovina“ iz Petrovog polja-Trebinje, izvornom grupom Sv. Velikomučenik Dimitrije iz Nevesinja, horom „Prepodobna Anastasija Srpska“ iz Trebinja, kao i horom studenata BF iz Beograda.

Uslijedilo je osvećenje eparhijske biblioteke „Prepodobni Justin Novi Ćelijski“, koja je ove godine dobila svoje nove prostorije. Prisutnima su se obratili Ep.Atanasije, Ep.Grigorije i jedan od ktitora biblioteke ministar vjera Srbije g. Naumov, koji je biblioteci poklonio vrijedno reprint izdanje knjige o Nikoli Tesli.
audio: govor Vl. Atanasija, Ep. Grigorija i min. Naumova

Slavlje je nastavljeno trpezom ljubavi u Eparhijskom Domu.

p1050863.JPGU 18 časova je u trebinjskom sabornom hramu Episkop Jegarski Porfirije održao predavanje na temu: Crkva u svijetu i svijet u Crkvi po Svetom Jovanu Zlatoustom, a posvećeno jubileju koji se obilježava ove godine – 1600 godina od prestavljenja Sv. Zlatoustog. Ne postoji dihotomija na liniji Crkva-svijet i Crkva nije ona koja je sadržana, nego ona je ta koja sadržava sve i osvećuje sve u ovom svijetu – to je bilo jedna od osnovnih misli izlaganja Vladike Porfirija. Cilj Crkve, po Sv. Zlatoustom, nije da žive učini mrtvima, nego da mrtve oživi.

audio predavanje Vl. Porfirija

Na kraju praznične večeri ispred Doma kulture u Trebinju poklon koncert gradu povodom slave Eparhije održao je vokalni umjetnik Vlado Georgiev, a prisutne je pozdravio i Vladika Grigorije. Omladini, koju je najvećim dijelom koncert sabrao, Vladika je čestitao slavu, Novu godinu i nastupajući Božić, sa željom da se raduju, igraju i vesele, jer kad to rade Boga proslavljaju koji im je dao život i radost.

izvor: eparhija zahumsko-hercegovačka i primorska

+++

Redakcijski komentar

oj-moravo-tija-reko.jpgZa sve pravoslavne mirjane predivna vest „saradnje“ između dve eparhije i dvojice mlađanih(?) vladika SPC, doduše „novotaraca“ ali šta znaju „neznaveni“ pravoslavni vernici dal’ se služi ovako ili onako i dal’ se poštuje odluka SA Sabora SPC (“ ..u svim eparhijama Srpske Pravoslavne Crkve u pogledu služenja Svete Liturgije i drugih bogosluženja držati se ustaljenog vekovnog poretka naše Crkve…“).

Što bi rekao jedan penzioner (parafraziram): Kakvi bre Kanoni! Koji kanoni? Kakav Sabor!

Ono, ako je u božićnoj poslanici Patrijarha Pavla (koju nije pisao Patrijarh Pavle) pisac poslanice čestitao „novu (papinu)godinu“ vernicima onda je normalno i da i vladika Grigorije (neki ga zovu Maradona) čestita valjda tu istu „novu (papinu) godinu“. Gledano vremenski, nezna se ko je od koga prepisivao. Pa, nek je sa srećom.
Da li treba da interesuje verni narod što je mitropollit Amfilohije (Radović) sam sebi dodelio titulu „Arhiepiskopa cetinjskog“ ili što je ukinuo redovno zasedanje jesenjeg (bio zakazan za oktobar 2007) SA Sabora SPC. Zanimljivo da u svim zvaničnim saopštenjima SA Sinoda (Sabora) SPC samozvani arhiepiskop NE SME sebe „lažno“ da potpisuje. Ako „koza laže“ pogledajte poslednju božićnu poslanicu SPC, a i sve ostale do sada. Lepo piše ono što je i jedina ISTINA pred Bogom i Narodom, a to je: Mitropolit crnogorsko-primorski AMFILOHIJE.

Zanimljivo da je na blještavoj i raskošnoj proslavi slave Eparhije ZHiP (ružne li skraćenice) bili prisutni (pozvani) samo episkopi „novotarci“ i monahinje iz manastira „novotarskih“ eparhija manastira Lešje (Eparhija Braničevska), manastira Gradac (Eparhija Žička), te manastira Ždrebaonik (Mitropolija Crnogorsko-primorska).

Ne znam da li je „neznavenim“ ministrima poznato i jasno da svojim prisustvom podržavaju „nepoštovanje Saborskih odluka“ SPC ili su i oni možda saglasni sa uvođenjem „novotarija“ u Svetosavksu SrBsku crkvu.

Takođe nije poznato da li ministarstvo vera srbije podržava ovakvu saradnju dve eparhije SPC da mukom zarađeni novac Srba iz eparhiji vladike Grigorija ide u Australiju i to kako pišu VESTI u projekat“Koledž Sveti Sava“ iz Sidneja.

Da sada su sve eparhije SPC iz rasejanja kupovale odežde u Srbiji a ovo je prvi put da neko iz „matice“ kupuje u Australiji. Valjda je to zbog vune „specijalnih“, australijskih „merino“ ovci ili je možda nešto drugo u pitanju.

Sve u svemu sada je vernike i goste zabavljao pevač Vlado Georgijevski, sledeća spektakularna proslava slave eparhije će možda biti u znaku neke naše poznate i popularne folk pevačice. Narod baš to voli, kad već mora da plaća.

Ostale fotografije sa ovog spektakla koji je narod srbski platio možete pogledati na internet stranici eparhije zahumskohercegovačke

S.Marjanović




3 коментара у вези “Slava u novim odeždama”
  1. Postovani,
    procitavsi ovaj clanak a i slican tj malte ne isti u Magazinu Politike od 16.03.2008., ne mogu da ostanem ravnodusan na neke stvari koje sam procitao i video. Povod mog pisanja su mnogo hvaljene odezde.
    Moram poceti sa lepim a to je da izdaleka gledano zadivljuje jednoobraznosto skoro svih svestenika koji nose iste odezde ali kada sam se primakao blizu nastupilo je pravo zgrazavanje.
    Prosto je sve uzasno: boja, motivi i kroj. Ocigledno je da je ogromna fizicka udaljenost od matice ucinila svoje, tako da tvorci tj dizajneri nemaju ni predstavu kao je izgledala vizantijska umetnost. Moj savet je da nabave bilo koju knjigu o nasim crkvama ili manastirima (siguran sam da ih ima i u Australiji i na srpskom i na engleskom)i da bar tako pogledaju kako izgledaju pravoslavni motivi i freske a samim tim i odezde po nasim prelepim crkvama i manstirima i mislim da ta tradicija treba da nam bude na ponos i uzor. A sta su motivi po tirkiznim odezdama i gde li je nestalo ono nase vizantijsko plavo?
    Vidi se da su iz vijetnama, od krsta na ledjima, bordura prava vijetnamska bez ikakvog stila, jednostavno prava ciganija.
    Sve je to u redu ima svako pravo na svoju kreativnost ali liturgija nije nicija igracka tako da je bolje da proba da se ostvari na nekom drugom polju.
    Najvise me cudi kako to da vladike i svestenici iz Hercegovacke eparhije, koji spadaju u najobrazovanije u nasoj crvkvi, nisu reagovali na to i zaduzili nekoga obrazovanog da poduci dizajnere kako to treba da izgleda.
    Pretpostavljam da te odezde nisu ni sasivene ni izvezene u Australiji nego u Vijetnamu gde grcki svestenici iz Australije idu da po grckim nacrtima, za male pare, siju odezde.
    Jadno je ovo vreme, sa sve nas Srbe, sto smo docekali da nam se ono iskonsko i najlepse u nama – liturgiska lepota – tako „cigani“ i naruzuje na najgori moguci nacin.

  2. Atelje Axios iz Beograda ima ubedljivo najbolje svestenicke odezde.
    Krojevi su im iz manastira Ormilija, a materijali prirodni i vrhunskog kvaliteta.Odezde su vezene u celosti bez nasivenih onih ruznih zlatnih traka.
    Ono sto je najbolje, mozete sami kreirati odezdu, a oni ce uraditi sve tacno sledeci Vasa uputstva.
    Naravno, sve je u duhu nase tradicije i pravoslavlja, a ne kao ove odezde koje nose u eparhiji Zahumskoj, inace radjene u Vijetnmui nemaju veze sa nama.
    Zalosno je sto neko nije dao instrukcije kad su ove odezde radjene jer ovo lici na pravo ruglo.
    Predlazem da pogledate kako to radi Axios i vidite sta znaci rec Vizantija.
    Pored odezdi, oni siju i mantije po meri i sve ostale crkvene utvari od tekstila koje se ukrasavaju vezom.
    Ja sam licno veoma zadovoljan, a toliki su perfekcionisti da ce ispravljati 100 puta dok ne dobijete ono sto ste trazili.
    Njihove odezde se nose sirom sveta, a posebno su lepe one koje su radili za Bogoslovski fakultet.
    Zaista, toliko sam zadovoljan da cu i ubuduce siti kod njih, posebno sto daju mogucnost placanja na rate, a to mi je od velike pomoci

  3. Ubedljivo najbolje odežde ima tradicija.rs , koja je ujedno najstariji atelje kod nas .

    Tu nema spora !


Пошаљите коментар

Да би сте послали коментар морате бити улоговани

GENOCIDE REVEALED
logo
Писанија Грешног Милоја
Проф. Др. Миодраг Петровић

Проф. Др. Миодраг Петровић

КРОТКИ ЛАФОВИ!
Антиекуменистички сајт

НОВИ Антиекуменистички сајт

„СТРЕЉАЊЕ ИСТОРИЈЕ“
logo
ПРАВОСЛАВАЦ 2017
ГЕНОЦИД
ЈАСТРЕБАРСКО 1942
БОЈКОТ НАРОДА – документарац
новинар.де
Loading
КОРУПЦИЈА, ВЛАСТ, ДРЖАВА
logo
АГЕНЦИЈА ЗА БОРБУ ПРОТИВ КОРУПЦИЈЕ
logo