logo logo logo logo
Рубрика: Религија    Аутор: Срђан Марјановић    1.119 пута прочитано    Датум: 4.01.2008    Одштампај
PDF pageEmail pagePrint page

Razgovori ispod krstaNije uopšte bilo razgovora o eventualnoj papinoj poseti Srbiji, a sudeći prema stavu SPC to i nije u izgledu. Poseta visoke delegacije Srpske pravoslavne crkve Vatikanu ocenjena je, i s jedne i s druge strane, kao izuzetno značajna, iako se tom prilikom ništa spektakularno nije desilo.

NIN, N.Janjić 23.02.2003

Vatikanska štampa, koja verno odražava stavove vrha Rimokatoličke crkve, ovu posetu ocenila je kao jedinstven događaj i kao znak duboko promenjenih odnosa između dve crkve.

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, koji je predvodio delegaciju Srpske pravoslavne crkve, u kojoj su još bili episkop bački Irinej, dekan Bogoslovskog fakulteta protojerej Vladan Perišić i arhimandrit Andrej Ćilerdžić, po dolasku na beogradski aerodrom, rekao je:

“Imali smo prilike da razgovaramo sa uglednim ljudima i o praktičnim pitanjima, da razmijenimo svoja iskustva i svoja mišljenja, da razgovaramo i o teološkim problemima, naravno, na prvom mjestu o onome što nas sjedinjuje, a u isto vrijeme i da se dotaknemo i pitanja u kojima postoje razlike u shvatanjima Pravoslavne i Rimokatoličke crkve, ali da to uradimo u duhu pravog istinskog dijaloga, na kojem i počiva život crkve.”

Poziv na “pročišćenje sećanja”

Delegacija Srpske pravoslavne crkve bila je zvanično gost Papskog veća za unapređenje jedinstva među hrišćanima i njegovog predsednika kardinala Valtera Kaspera. Poziv za ovu posetu kardinal Kasper uputio je prilikom svog prošlogodišnjeg boravka (od 10. do 15. maja) u Srbiji, gde je bio po pozivu Beogradske nadbiskupije. Tom prilikom kardinala Kaspera primio je i patrijarh Pavle, a imao je susrete i sa najvišim političkim predstavnicima Srbije i Jugoslavije.

Ubrzo posle toga Vatikan će prvi put otvoriti svoja vrata za nekoliko novinara iz Srbije, kojima će njihov domaćin, kardinal Kasper, za svoj nedavni put u Srbiju reći da ga smatra “prvim korakom, prvim od mnogih koji nam predstoje, na ekumenskom putu koji će hrišćane prvo pripremiti za otvoren i iskren razgovor, a onda i za međusobno približavanje”.
Pre njega, Beograd su posetila još dvojica od najuticajnijih rimokatoličkih velikodostojnika doskorašnji nadbiskup Milana kardinal Martini i njegov naslednik na tom mestu kardinal Tetamanci, koji slovi za jednog od najozbiljnijih kandidata za budućeg papu. Došao je potom i od našeg patrijarha bio primljen i vašingtonski nadbiskup kardinal Teodor Mekerik, član borda Katoličke službe za pomoć.

Prizivanje papine posete

Povodom ove posete Jovanu Pavlu Drugom, koja je bila kurtoazne prirode i koja se u SPC tretira kao poseta episkopu grada Rima a ne poglavaru Rimokatoličke crkve, neki domaći mediji preneli su da je mitropolit Amfilohije, pre nego što je do nje došlo, u intervjuu za Radio Vatikan (program na hrvatskom jeziku) rekao da papi nosi poruku srpskog patrijarha Pavla i bratski zagrljaj, izražavajući nadu da će doći i do papine posete Srbiji, precizirajući da ona “mora biti duboko pripremljena da bi urodila plodom”. Protumačeno je to kao poziv papi da poseti Srbiju! Inače, poslednjih godina česta su nagađanja u štampi, iz “poverljivih” i “obaveštenih” izvora, ne toliko da li će, koliko -kada će papa doći u Srbiju.

Upitan na beogradskom aerodromu, da li je o tome ovom prilikom bilo šta razgovarano, mitropolit Amfilohije bio je izričit: “U tim našim razgovorima nije bilo riječi o tome!”

Nije nikakva tajna da papa želi da poseti Beograd. Specijalni automobil kojim poglavar Rimokatoličke crkve ide u posete, popularno nazvan “papamobil”, od pravoslavnih zemalja još jedino nije viđen u Rusiji i Srbiji.

Papa u zemlje gde su rimokatolici većina, odlazi uglavnom po pozivu Rimokatoličke crkve te zemlje, a tamo gde to nije slučaj poseta se ugovara preko državnih organa, pošto Sveta stolica ima i status države, ali se onda traži da se sa tim pozivom složi ili pak da mu se ne protivi crkva ili verska zajednica koja je u toj zemlji većinska. Tako, često, pa i u razgovorima predstavnicima Srpske pravoslavne crkve, pominje se “rešenje” primenjeno u slučaju Grčke: Grčka pravoslavna crkva više puta otvoreno je iznosila svoje neslaganje da papa poseti ovu staru pravoslavnu zemlju, ali je, na kraju, ipak, pod pritiskom državnog rukovodstva, popustila; Sveti arhijerejski sinod Grčke pravoslavne crkve nije pristao da i sam zvanično pozove papu u posetu, ali je izdao zvanično saopštenje da se njegovoj poseti ne protivi, i – prvi put od velike šizme 1054. godine Grčku je posetio jedan papa, sadašnji papa Jovan Pavle Drugi!

U Atini papa se sreo sa poglavarom Grčke pravoslavne crkve, sa arhiepiskopom Hristodulosom, i u njegovom prisustvu zatražio od Boga da rimokatolicima oprosti sve grehe učinjene protiv pravoslavaca:

“Za sve slučajeve, u sadašnjosti i prošlosti, u kojima su kćeri i sinovi katoličke crkve zgrešili, slučajno ili namerno, prema svojoj braći i sestrama pravoslavcima, neka nam Gospod oprosti”, rekao je papa, pomenuvši posebno “dramatično razaranje carskog grada Konstantinopolja, bastiona hrišćanstva na Istoku”.

Po pozivu državnih vlasti papa je posetio i Bugarsku, i Ukrajinu i Gruziju. A jedino je za posetu Rumuniji imao poziv i Crkve i države. I u svim ovim zemljama susreo se sa pravoslavnim poglavarima, osim u Ukrajini.

Posebno dobre odnose Vatikan neguje sa carigradskom patrijaršijom i njenim patrijarhom Vartolomejem, kojeg uglavnom predstavljaju kao – vaseljenskog patrijarha!

Ljubav bez uslova
Kada je posetio Srbiju kardinal Kasper nameravao je da poseti i Rusiju, ali je tada iz Moskve poručeno da ne dolazi. Razlog je bio što su tri meseca ranije, u februaru prošle godine, četiri apostolske administrature u Rusiji – u Moskvi, Saratovu, Irkutsku i Novosibirsku – uzdignute na nivo biskupija, pa je otad u vatikanskim dokumentima Rusija počela da se vodi kao “crkvena provincija”, s mitropolitom (nadbiskupom) na čelu. U Rusiji je to shvaćeno kao stvaranje paralelne crkve s prozelitskim namerama.

Ipak, u čestitki papi upućenoj za Božić po gregorijanskom kalendaru patrijarh moskovski i cele Rusije Aleksej Drugi šalje i poruku Vatikanu da se “naši bratski kontakti produže”.

Papu ne može da pozove ni sam patrijarh. To bi, s formalnim “pravom”, mogao tek da učini Sveti arhijerejski sinod (za šta, podrazumeva se, treba da ima podršku Svetog arhijerejskog sabora), ali bi onda ta i takva odluka bila mnogo više od jednog poziva – ne samo u formalnom, nego u suštinskom smislu.

Ipak, sve te razlike koje vekovima postoje nisu, niti treba da budu prepreka za razgovor – pokušavaju uporno da dokažu srpske vladike, odgovarajući onima koji se protive bilo kakvim razgovorima i posetama.

Tako episkop bački dr Irinej nedavno, u jednom božićnom intervjuu, na pitanje o dijalogu među ljudima različitih vera, reče:

“Dijalog ne znači izdajstvo svoje vere, niti usvajanje tuđe vere, ali znači napor da druge prihvatimo onakvima kakvi jesu i, posebno, kakvi sami žele da budu; znači pokušaj da ih razumemo koliko možemo i da im pokažemo da naša privrženost sopstvenoj veri, tradiciji i kulturi ne samo što njih ne ugrožava nego nas obavezuje na ljubav bez uslova i ograničenja. Ne zaboravimo, uostalom: Hrista nisu predali Rimljanima na raspeće bezbožnici nego baš samouvereni lažni ‘revnitelji otačkih predanja’.”

A episkop šabačko-valjevski Lavrentije, koji je česta meta optužbi zbog svojih razgovora sa rimokatolicima i protestantima, daje i ovakav odgovor:

“Ne treba se bojati Zapada, jer Zapad je odlučio da prilagodi veru čoveku i zbog toga je oslabio veru, i od čoveka napravio mekušca. Zapad je bogosluženje sveo na propoved, jer je izgubio svoj izvor vere, i zato danas gleda na Istok i pravoslavlje kao na zenicu svog oka i riznicu hrišćanstva.”

Na ovakva objašnjenja ne gledaju svi isto u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, a to znači da je potrebno više razgovora i u njoj samoj!

JOVAN JANJIĆ NIN, 26. februar 2003

xxxx

Radio Vatikan na Hrvatskom 01.02.2003

Službeni posjet izaslanstva Srpske pravoslavne Crkve Svetoj Stolici nailazi na oštre prosvjede u nekim pravoslavnim srpskim krugovima. Prema pisanju novosadskog dnevnika “Danas” od 29. siječnja, skupina vjernika iz Valjeva i Beograda dugo je prosvjedovala dan ranije uz Svetosavsku himnu i pjesme vladike Nikolaja Velimirovića ispred zgrade srpske patrijaršije protiv najavljenog odlaska izaslanstva SPC u Vatikan 3. veljače. Okupljeni vjernici, koje je predvodio monah Antonije Davidović, nosili su ikone i transparente s citatima iz Svetog pisma i tekstove vladike Nikolaja. Oni se nisu odazvali ni pozivu patrijarha Pavla da se mirno raziđu. Poglavar SPC odbio je primiti pismo-molbu monaha Antonija, koje je bilo upućeno Svetom arhijerejskom sinodu, u kojem je navedeno deset razloga zbog kojih bi trebalo sazvati “izvanredno zasjedanje Svetog arhijerejskog sabaora SPC”. Patrijarh Pavle je preporučio monahu Antoniju da to pismo dostavi preko nadležnog episkopa kako to nalažu crkveni propisi.

xxxx

Radio Vatikan na Hrvatskom 03.02.2003

Danas je u Rim stiglo izaslanstvo Srpske pravoslavne Crkve koje predvodi mitropolit Amfilohije. Izaslanstvo će posjetiti razne urede Rimske kurije u okviru približavanja i jačanja odnosa s Katoličkom Crkvom te povezivanja Svete Stolice s pojedinim istočnim pravoslavnim Crkvama – stoji u priopćenju Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana u kojem se spominje kako je prošle godine u ožujku, u Rim, u pohod Svetoj Stolici stiglo i izaslanstvo Grčkog pravoslavnog patrijarhata.

Srpsko pravoslavno izaslanstvo na taj način uzvraća pohod kardinala Waltera Kaspera, predsjednika Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana Beogradu, gdje se susreo sa srpskim pravoslavnim patrijarhom Pavlom u okviru opsežnog ekumenskog i duhovnog programa.

Tada je u razgovorima bila naglašena temeljna važnost izravnih uzajamnih veza koje jedine mogu produbiti poznavanje, ukloniti nerazumijevanje, nesporazume i kriva tumačenja – stoji nadalje u službenom priopćenju. Izaslanstvo će u četvrtak primiti u privatnu audijenciju Sveti Otac, a od danas do subote ono će svaki dan pohoditi neki od rimskih ureda. Na programu je pohod:

  • Kongregaciji za nauk vjere,
  • Kongregaciji za odgoj, na Papinska sveučilišta,
  • Vijeću za obitelj, za Pravdu i mir,
  • Vijeću za međuvjerski dijalog i
  • Akademiji za život.

Posebno će se razgovori voditi u Papinskom vijeću za jedinstvo kršćana. Izaslanstvo će nadalje sudjelovati u zajedničkim molitvama, od kojih će prva biti u Bazilici svetog Petra, zatim u Opatiji Tre fontane, u Gospinoj bazilici u četvrti Trastevere, gdje večernju molitvu organizira Zajednica svetog Egidija. Ovim pohodom Srpski pravoslavni patrijarhat namjerava uspostaviti čvršće temelje za redovite odnose i povezivanje Svete Stolice sa Srpskim patrijarhatom – stoji u službenom priopćenju. To je ujedno odgovor na traženje zajedničke odgovornosti za ostvarenje punog jedinstva kršćana.

xxxx

Radio Vatikan na Hrvatskom 06.03.3003

Posjet predstavnika Srpske pravoslavne Crkve Svetoj Stolici i današnji susret sa Svetim Ocem znak je da Duh Božji vodi Crkvu k potpunom jedinstvu – rekao je papa Ivan Pavao II.

primajući danas izaslanstvo Svetog Sinoda iz Beograda, koje je, zajedno s vladikom Irinejom Bulovićem i dekanom Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta Vladanom Perišićem, predvodio crnogorsko-primorski metropolit Amfilohije Radović.

Oni su, pod vodstvom predsjednika Papinskog vijeća za jedinstvo kršćana, kardinala Waltera Kaspera, prošlih dana obišli sve važnije ustanove Svete Stolice i neka papinska sveučilišta te izmijenili iskustva o svim važnijim problemima s kojima se danas suočava eroupski kontinent. Novonastala državna zajednica Srbije i Crne Gore ozbiljno računa na pomoć Crkve za ulazak u Europu te je zato potrebno uspostaviti odnose i s Katoličkom Crkvom.

Još tijekom ovog mjeseca tajnik za odnose s državama, nadbiskup Jean Louis Tauran posjetit će Beograd. O suočavaju Crkve s novim zahtjevima i izazovima, koji proizlaze iz nezaustavljive promjene europskog kontinenta, govorio je i Sveti Otac, i istaknuo kako se postavlja u pitanje kršćanski identitet Europe koji je u korijenima oblikovan iz dvije predaje: istočne i zapadne, kazao je Papa i napomenuo kako nas to treba poticati na promicanje suradnje koja će omogućiti i katolicima i pravoslavnima da zajedno pružaju živo i uvjerljivo svjedočanstvo svoje zajedničke predaje.

To će svjedočanstvo biti uspješnije ne samo u afirmiranju evanđeoskih vrijednosti kao što su mir, dostojanstvo osobe, obrana života i pravde u suvremenom društvu, nego i u približavanju i izgradnji onog bratstva, koje treba obilježavati crkvene veze katolika i pravoslavnih – istaknuo je Papa i primijetio kako se i Srpska pravoslavna Crkva tijekom stoljeća zalagala za širenje Evanđelja u srpskom narodu, pridonoseći tako unapređenju kršćanskog identiteta Europe.

Papa se Ivan Pavao II. osvrnuo i na bolne događaje kojima je obilježeno 20. stoljeće i istaknuo kako su ti događaji izazvali neizreciva stradanja velikog broja stanovništva u jugoistočnim zemljama Europe. Nažalost u tim je događajima bilo velikih nepravdi, a njihovi počinitelji nisu oklijevali instrumentalizirati vjerske i domoljubne osjećaje i vrijednosti, nanoseći tako još veće rane svojim bližnjima. Crkve nisu iznevjerile svoje poslanje te su stalno pozivale sudionike u sukobu na mir, na uspostavu pravde i na poštivanje svakog pojedinca bez obzira na njegovu etničku ili vjersku pripadnost.

Sveta je Stolica bez pogrešnih tumačenja i nepristrano podizala svoj glas – rekao je Papa i dodao kako ni on osobno nije propustio to učiniti i prije i u tijeku zbivanja koja su posebno 1999. godine pogodila srpsko stanovništvo.

Na te se događaje u pozdravnom govoru Svetom Ocu osvrnuo i metroplit Amfilohije, primijetivši kako je Srpska pravoslavna Crkva i srpski narod u 20. stoljeću vodio 7 ratova, čije se posljedice i danas osjećaju posebno na Kosovu. Metroplit se Amfilohije, koji je Papi prenio bratske pozdrave patrijarha Pavla, pridružio pozivu Svetog Oca ovozemaljskim moćnicima, posebno Sjedinjenim Američkim Državama i njihovim saveznicima, da ne idu u rat protiv Iraka, jer bi taj novi rat bio – kako je rekao – nova sramota za čovječanstvo, a ne samo ponižavanje i uništenje poštenog iračkog naroda.





Пошаљите коментар

Да би сте послали коментар морате бити улоговани

GENOCIDE REVEALED
logo
Писанија Грешног Милоја
Проф. Др. Миодраг Петровић

Проф. Др. Миодраг Петровић

КРОТКИ ЛАФОВИ!
Антиекуменистички сајт

НОВИ Антиекуменистички сајт

“СТРЕЉАЊЕ ИСТОРИЈЕ”
logo
ПРАВОСЛАВАЦ 2017
ГЕНОЦИД
ЈАСТРЕБАРСКО 1942
БОЈКОТ НАРОДА – документарац
новинар.де
Loading
КОРУПЦИЈА, ВЛАСТ, ДРЖАВА
logo
АГЕНЦИЈА ЗА БОРБУ ПРОТИВ КОРУПЦИЈЕ
logo