logo logo logo logo
Рубрика: Политика, Актуелно, Свет    Аутор: Преузето    пута прочитано    Датум: 1.04.2007    Одштампај
PDF pageEmail pagePrint page

steinmeier.jpgMinistri inostranih poslova zemalja EU, na dvodnevnom sastanku u nemačkom gradu Bremenu, razmatrali su plan o misiji EU koja na Kosovu treba da nadgleda sprovodjenje odluke o statusu, odnosno da zameni UNMIK, kada pitanje budućeg statusa bude rešeno u SB UN.

Šefovi diplomatija EU nisu uspeli da zauzmu jedinstven stav o predlogu da Kosovo bude nezavisno pod međunarodnim nadzorom.

Uprkos naporima Nemačke da se podrži plan Martija Ahtisarija, nekoliko država EU – Španija, Grčka i Slovačka, izjasnile su se protiv nezavisnosti Kosova, strahujući da bi to izazvalo reakcije na drugim teritorijama sa sličnim problemom.

„Članice EU povoljno ocenjuju napore izaslanika UN Martija Ahtisarija za rešavanje statusa Kosova“, izjavio je šef nemačke diplomatije Frank-Valter Štajnmajer na konferenciji za novinare. Time je posredno potvrdio da na ministarskom zasedanju EU nije usaglašena podrška samom Ahtisarijevom planu.

Nemački ministar je poručio da je „Evropska unija jedinstvena u stavu da napori srpskog naroda da uđe u redove EU moraju biti podržani postojano i trajno“.

Štajnmajer kaže da članice EU „povoljno gledaju na raspravu u Savetu bezbednosti UN i usvajanje nove rezolucije o Kosovu, koja mora biti sačinjena tako da se vodi račina o legitimnim interesima Beograda i Prištine“.

Nemački ministar je rekao da će „Evropska unija imati jedinstven glas u Savetu bezbednosti UN“.

Štajnmajer je time ukazao i na stavove koje će u Savetu bezbednosti UN imati države EU, članice tog tela – Nemačka, Velika Britanija, Francuska, Italija, Slovačka i Belgija.

Okvir: bezbednosna politika EU

Autori plana o Kosovu su visoki predstavnik Unije za spoljnu politiku i bezbednost Havijer Solana i komesar za proširenje Oli Ren.

Misija bi bila utemeljena na zajedničkoj evropskoj bezbednosnoj i odbrambenoj politici i bila bi do sada najveća civilna misija Evropske unije.

Činiće je čitav niz službi — policija, sudije, carinici i zatvorsko osoblje.

Sastanak u Bremenu je prvi put da evropski ministri razmatraju pitanje statusa Kosova, od kako je specijalni izaslanik UN Marti Ahtisari dostavio svoj plan o „međunarodno nadgledanoj nezavisnosti“ članicama SB UN.

Cenu moguće nestabilnosti neće platiti ni Rusija ni Amerika već Evropa i zato sada moramo da okončamo taj proces na zadovoljavajući način u Ujedinjenim nacijama.

Oli Ren, komesar EU za proširenje

Istovremeno, u Beogradu i Prištini se održavaju sastanci pregovaračkih timova dve strane, koji ni posle više od godinu dana pregovora u Beču uz Ahtisarijevo posredovanje nisu uspeli da približe međusobne stavove.

Kosovo na vrhu dnevnog reda u Bremenu

Prva tačka dnevnog reda ministarskog skupa u Bremenu je kako doći do jedinstvanog stava 27-morice i podrške EU Ahtisarijevom predlogu o budućem statusu Kosova.

To je, govoroeći za BBC u Bremenu, pre početak sastanka potvrdio i Evropski komesar za proširenje Oli Ren

‘Moja glavna poruka je da moramo da održimo i ojačamo evropsko jedinstvo kako bismo omogučili usvajanje rezolucije u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija. Cenu moguće nestabilnosti neće platiti ni Rusija ni Amerika već Evropa i zato sada moramo da okončamo taj proces na zadovoljavajući način u Ujedinjenim nacijama’.

Ren: stav EU ‘ključan’ za novu rezoluciju UN

Oli Ren je još dodao da je, po njegom mišljenju, u poslednjih nekoliko nedelja postignut napredak po pitanju jedinstvenog stava Evropske unije i njene podrške Ahtisarijevom planu.

Biće nam neophodne donacije zemalja članica EU kao i drugih međunarodnih partnera. Pitanje kosovskog duga će biti rešeno na donatorskoj konferenciji koja će biti organizovana ubrzo po utvrđivanju statusa Kosova. Važno je da Kosovo ubuduće snosi barem deo svojih finansijskih obaveza.

On je rekao da je „jedinstveni evropski stav ključ za usvajanje nove rezolucije Ujedinjenih nacija o Kosovu“.

Ren je još pre nekoliko dana naveo cenu najavljene evropske misije na Kosovu kao dve milijarde dolara.

Deo tog novca treba da otpadne i na otplatu kosovskog dela spoljnog duga Srbije od oko 850 miliona dolara, objašnjava Oli Ren.

EU čeka na novu rezoluciju UN-a

Iako zvanično nije bilo na dnevnom redu, Kosovo je bilo razmatrano i završnog dana dvodnevnog neformalnog sastanka ministara spoljnih poslova Evropske unije u severnonemačkm gradu Bremenu. Predsedavajući nemački ministar Frank-Valter Štajnmajer posredno je ali nedvosmisleno priznao da među 27 članica Unije nema saglasnosti da je nezavisnost najbolje ponuđeno rešenje za status pokrajine. Naglasio je da to ipak jeste njegovo lično mišljenje. Šefovi diplomatija su ponovili spremnost da podrže evropsku integraciju Srbije

Mediji su rezultate i tok jučerašnje rasprave o Kosovu predstavili mnogo negativnije nego što je ona bila, tvrdio je danas nemački ministar spoljnih poslova Frank-Valter Štajnmajer i ponovio da je Evropska unija jedinstvena u podršci procesu iznalaženja rešenja za kosovski status. O Kosovu ćemo ponovo raspravljati kada pregovori u Savetu bezbendosti o predlogu statusa počnu, dodao je Štajnmajer.

Nemačka je kao predsedavajući Unije početkom sedmice bila izrazila izričitu podršku predlogu statusa koji podrazumeva nezavisnost uz privremeni međunarodni nadzor. Šef njene diplomatije ocenio je sada u Bremenu da nema kontradiktornosti između te izjave i sinoćnjeg saopštenja sa neformalnog ministarskog sastanka u kojem se podržava samo proces rešavanja statusa.

„Zajedička evropska pozicija je utvrđena. Ovo je sada novi proces, proces u Savetu bezbednosti. U njemu su sada predlozi koji su prvobitno bili predlozi Martija Ahtisarija a koje je sada prihvatio i podržao generalni sekretar Ujedinjenih nacija. Na članicama Saveta bezbednosti je da utvrde kako treba da teče dalji proces. Dogovoreno je da – ako pregovora o predlogu uopšte bude – na evropskom nivou nastavimo konsultacije o tome kako ići dalje.“

, istakao je Frank-Valter Štajnmajer. Tokom debate o Kosovu u Evropskoj uniji nekoliko ministara se usprotivilo otvorenoj podršci nezavisosti. Šef slovačke diplomatije Jan Kubiš potvrdio je da je na njegov zahtev u saopštenje sa sastanka uneta odredba po kojoj Savet bezbendosti treba razmotri plan Martija Ahtisarija i usvoji rezoluciju koja će uzeti u obzir legitimne interese Beograda i Prištine. Kubiš je ukazao:

„Važno je da se izbegnu jednostrani potezi koji mogu da destabilizuju region. Bez obzira kakvo rešenje u Savetu bezbednosti bude usvojeno ono ne sme da predstavlja međunarodnopravni presedan. Najpre Beograd i Priština treba da utvrde šta su njihovi legitimni interesi a na osnovu toga treba utvrditi da li je moguć dalji napredak. Nova rezolucija će morati da uzme u obzir činjenicu da obe strane nisu zadovoljne dosadašnjim ishodom.“

Za vođenje računa o interesima i problemima Srbije založio se i nemački minstar Štajnmajer ali ih je on izložio nešto drugačije:

„Niko ni među članicama Evropske unije, a svakako ne ni predsedništvo, ne negira da moramo da pazimo na Srbiju. Naravno da se Srbija nalazi pred posebno teškim iskušenjem. Proecs formiranja vlade traje, predstoji rešenje budućeg statusa Kosova a sama zemlja je u sred procesa reformi. To su sve velika opterećenja i Evropa stoga ima posebnu odgovrnost da obezbedni stabilnost Srbije. To činimo i kroz razgovore koje evropska trojka vodi sa predsednikom Borisom tadićem – u poslenje tri nedelje je imala dva – u kojima smo razgovarali o ponudama koje Evropa novoj vladi u Beogradu treba da pruži. U to svakako spada i pitanje pod kojim uslovima mogu da budu obnovljeni pregovori o stabilizaciji i pridruživanju. U to spadaju vizne olakšice i naučna odnosno studentska razmena. I predsednik Srbie to vidi kao odgovarajući signal da je Srbija i dalje dobrodošao partner Evrope.“

Sveobuhvatnije vizne olakšice i jačanje akademske razmene sa Srbijom predložile su Austrija, Češka i Mažarska. Otvorenu suzdržanost prema Ahtisarijevom planu pokazali su Grčka i Rumunija. Španski ministar spoljnih poslova Migel Anhel Moratinos istakao je da Evropska unija nema nikakav rezervni plan za rešenje kosovskog statusa. Moratinos je primetio da tek predstoje novi diplomaski napori u Njujorku:

„Nova rezolucija Saveta bezbenodsti mora da bude proizvod pregovora i razgovora svih strana, uključujući i Rusiju. Španija se oduvek zalagala da za Kosovu bude nađeno rešenje koje bi bilo prihvatljivo za obe zainteresovane strane. Pozdravili smo napore Martija Ahtisarija ali je potrebno da se obrati posebna pažnja na Srbiju, uvaže teškoće sa kojima se ona suočava kako bi mogli da računamo sa podrškom i razumevanjem te zemlje.“

Slične stavove izneo je i šef italijanske diplomatije Masimo Dalema. Nemački ministar Štajnmajer je izrazio ličnu podršku Ahtisarijevom predlogu:

„Ne znam da li ima dobrog rešenja za status Kosova. Od onih koja nisu toliko dobra ono koje je predloženo po mom je mišljenju jedno od boljih. Sada je tema u Savetu bezbednosti. Napori da se na pregovorima u Beču dođe do dogovornog rešenja između Prištine i Beograda nisu bili uspešni. Činjenica da nije bilo uspeha jeste razlog zašto je sada predlog u Savetu bezbendosti. Sada na osnovu tog predloga treba pokušati sačiniti ststusne odrednice koje bi mogle da budu osnova za buudće uređenje pravnih odnosa. Do toga može da dođe samo kroz novu rezoluciju Ujedinjenih nacija. Ako rezolucije nema sadašnje pravno stanje se neće promeniti: UNMIK ostaje nadlećan a mogućnosti nas u Evropi da oformimo civilnu misiju za pravnu državu neće biti iskorišćene. Zato nam je neophodna nova rezolucija i to i nama u Evropskoj uniji ali još više i zainteresovanim stranama na samom Zapadnom Balkanu.“

Filip Slavković za DW 

‘Kada status Kosova bude utvđen Unija će morati da napravi svoju najveću ikada civilnu misiju na Kosovu. Tu misiju nećemo moći da finansiramo samo iz budžeta Evropske unije. Biće nam neophodne donacije zemalja članica EU kao i drugih međunarodnih partnera. Pitanje kosovskog duga će biti rešeno na donatorskoj konferenciji koja će biti organizovana ubrzo po utvrđivanju statusa Kosova. Važno je da Kosovo ubuduće snosi barem deo svojih finansijskih obaveza’.

Pritisak očekivanja obe strane

Da li je i u kojoj meri međunarodna zajednica, pa tako i EU, pod pritiskom očekivanja koja su stvorena na Kosovu posle objavljivanja Ahtisarijevog predloga.

‘Postoje nerealna očekivanja kako na Kosovu tako i u Srbiji. To je i jedan od razloga dijametralno suprotstavljenih stavova Beograda i Prištine o statusu. Baš zato Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija sada mora da ponese svoj deo odgovornosti i donese odluku o statusu Kosova’.

Nadgledanje i poništavanje spornih odluka

Da li to znači da Evropska unija namerava da praktično upravlja onim aspektima života na Kosovu za koje će biti nadležna njena planirana misija u pokrajini posle određivanja statusa?

BBC je ovo pitanje postavio Lučiji Montanaro Žankovski iz Centra za evropsku politiku u Briselu.

„Ne, ideja je da se mnoge nadležnosti, kao što je i do sada bila praksa prenesu sa UNMIKa na lokalne vlasti. Medjutim u odredjenim osetljivim oblastima Evropska unija će u ograničenom vremenskom periodu imati pravo ne samo da nadgleda šta rade lokalne vlasti nego i da poništava njihove odluke.“

Osetljive oblasti: kriminal i manjine

Da li je to zbog toga što je Unija zabrinuta zbog rasprostranjenosti korupcije i organizovanog kriminala na Kosovu?

Da, to je oblast koja je od ključnog značaja jer jasno da na Kosovu još uvek nema dovoljno volje da se krene u suzbijanje tih problema. Smatra se da organizovani kriminal u velikoj meri otežava društveni i ekonomski razvoj na Kosovu i izgradnju demokratije i zato će Evropska unija u toj oblasti imati visoka ovlašćenja. Isto će važiti i za oblast zaštite manjina.

U odredjenim osetljivim oblastima EU će u ograničenom vremenskom periodu imati pravo ne samo da nadgleda šta rade lokalne vlasti nego i da poništava njihove odluke

Lučia Montanaro Žankovski, Centar za evropsku politiku, Brisel

Kratak rok, obimna misija

Koliko medjutim Evropska unija ove planove pravi preuranjeno? S obzirom na stav Rusije, nije baš izvesno da će u Savetu bezbednosti biti usvojen Ahtisarijev predlog, a Unija se u suštini priprema da sprovede upravo njegov plan.

„Svakako, ima mnogo nepoznanica oko toga šta će se desiti u Savetu bezbednosti u vezi sa Kosovom — kakvo će rešenje biti usvojeno i kada, da li će EU dobiti mandat za misiju na Kosovu. Bez obzira na to, ako ikada Savet bezbednosti Evropskoj uniji odobri mandat na Kosovu, unija će imati 120 dana da pripremi tu misiju. A budući da Unija u tu civilnu misiju namerava da uputi blizu 2 hiljade ljudi, bilo bi vrlo teško da se to sve obavi ako ne postoji unapred pripremljeni plan.“

Ruski stav, i pitanje jedinstva u EU

Ali ako ne bude rezolucije kojom bi Unija dobila mandat, onda je vrlo teško zamisliti upućivanje te misije na Kosovo. Koliko zvaničnike u Briselu brine stav Rusije, pitali smo Lučiu Montanaro Žankovski.

„Mislim da su svi vrlo zabrinuti oko toga dokle su Rusi spremni da idu i da li će — kada dodje trenutak odluke — ostati pri sadašnjem stavu.“

Ni zemlje članice Evropske unije medjutim još uvek nemaju zajednički stav o Kosovu. Sagovornica BBCja o tome kaže:

„Mislim da će to biti jedna od ključnih tema na ovom dašanjem sastanku ministara inostranih poslova 27 zemalja unije. I Oli Ren i Havijer Solana apeluju na zemlje članice da prema Ahtisarijevom predlogu zauzmu jedinstven stav i da budu jedinstvene u ovoj kritičnoj fazi jer ako unija ne bude jedinstvena to može da stvori još veće probleme na terenu. Medju zemljama članicama i dalje ima onih koje podržavaju Ahtisarijev plan, onih koje nisu oduševljene idejom o nezavisnosti Kosova i onih koje se zalažu za dalje pregovore.

BBC





Пошаљите коментар

Да би сте послали коментар морате бити улоговани

GENOCIDE REVEALED
logo
Писанија Грешног Милоја
Проф. Др. Миодраг Петровић

Проф. Др. Миодраг Петровић

КРОТКИ ЛАФОВИ!
Антиекуменистички сајт

НОВИ Антиекуменистички сајт

„СТРЕЉАЊЕ ИСТОРИЈЕ“
logo
ПРАВОСЛАВАЦ 2017
ГЕНОЦИД
ЈАСТРЕБАРСКО 1942
БОЈКОТ НАРОДА – документарац
новинар.де
Loading
КОРУПЦИЈА, ВЛАСТ, ДРЖАВА
logo
АГЕНЦИЈА ЗА БОРБУ ПРОТИВ КОРУПЦИЈЕ
logo