logo logo logo logo
Рубрика: Друштво    Аутор: Преузето    1.909 пута прочитано    Датум: 1.04.2007    Одштампај
PDF pageEmail pagePrint page

skola.jpgU eri Interneta i galopirajućih civilizacijskih tokova, kada se u obrazovanje, kao temelj društvenog razvoja, ulažu ogromne svote novca i pišu strategije od istorijske važnosti, BiH se suočava s osnovnom nepismenošću građana.

Lamija Tanović, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, upozorava da čak 20 odsto građana BiH, odnosno oko 760.000 ljudi nema završenu osnovnu školu.

Podaci su, poručila je Tanovićeva, poražavajući, a glavnim krivcem za ovakvu obrazovnu sliku ocijenila je državu koja ne ulaže dovoljno u obrazovanje.

“U BiH je 1991. godine bilo 9,9 odsto nepismenog stanovništva, odnosno građana koji nisu završili ni osnovnu školu. Danas je ta cifra duplo uvećana. Na osnovu podataka kojima raspolažem, u BiH danas ima najmanje 20 odsto nepismenog stanovništva, dok je 50, 60 odsto građana završilo srednju školu. Prije rata ovaj podatak bio je za čak 30 procenata veći”, kaže Tanovićeva.

Međutim, naročito poražavaju, navodi ona, podaci da je danas u BiH samo tri odsto građana fakultetski obrazovano.

“Prije rata, sa visokom stručnom spremom bilo je između 12 i 15 odsto ljudi u BiH. Sa sadašnjim podacima o fakultetskim diplomama, BiH je među najlošijim državama u Evropi. U razvijenim evropskim zemljama 52 odsto jedne generacije koja je završila srednju školu nastavlja svoje obrazovanje, a u Americi čak 80 odsto”, ističe Tanovićeva.

RATNI VIHOR I SIROMAŠTVO

BiH je, ističe Tanovićeva, veoma siromašna zemlja, pa je siromaštvo i donijelo bijedu u obrazovanje.

“Osim siromaštva problem su neobrazovani roditelji koji stvaraju neobrazovanu djecu. Ovdje najviše ispaštaju žene. Najveći problem je, svakako, totalna nebriga države za obrazovanje. Nemamo strategiju za opismenjavanje ljudi. Nažalost, zbog rata nekoliko generacije uskraćeno je za obrazovanje”, tvrdi Tanovićeva.

Iako od posljednjeg popisa stanovništva ne postoje precizni pokazatelji, stručnjaci smatraju da se od rata naovamo broj nepismenih drastično povećao.

Kažu da su migracije stanovništva u toku i nakon rata posebno doprinijele ovoj situaciji, jer se dešava da dijete koje stigne u novu sredinu i ne bude prijavljeno. Uz to, u ratu je nestao i veliki broj matičnih knjiga, pa škole i nemaju tačne liste sa imenima onih koji su prispjeli za polazak u školu.

S obzirom na to, često je vrlo teško ući u trag djeci roditelja koji nisu ispunili zakonsku obavezu o obaveznom osnovnom obrazovanju. Osim toga, veliki broj škola je izgorio u ratnom vihoru, pa sad se dešava da djeci do škole treba i po deset, 20 kilometara, što tjera roditelje na odluku i da ih ne upisuju.

Radna grupa za upis u škole i pohađanje nastave OEBS-a saopštila je početkom 2004. godine da više od 1.300 mališana u BiH ne pohađa redovno obrazovanje. Obrazložili su tada da, između ostalog, djeca iz siromašnih porodica zbog nedostatka materijalnih sredstava ne idu u školu.

“Zvanično više od četiri odsto djece školskog uzrasta iz različitih razloga ne pohađa nastavu, iako je u praksi taj broj mnogo veći. Teško je doći do tačnih podataka”, kazali su u Odjelu za obrazovanje OEBS-a.

MUŠKARCI OBRAZOVANIJI

Slavka Popović, zamjenik direktora Agencije za statistiku BiH, tvrdi kako se ova agencija, zbog neizvršenog popisa stanovništva, oslanja na podatke iz sprovedenih anketa. Anketa je sprovedena u 2006. godini na uzorku od 10.000 ljudi starijih od 15 godina.

Objašnjava kako je na osnovu preliminarnih rezultata ankete o radnoj snazi osnovnu školu u BiH završilo 49 odsto stanovništva i to 38,5 muškaraca i 58,8 odsto žena.

“Srednju školu završilo je 44,5 odsto građana – 53,4 odsto muškaraca i 36,2 odsto žena, dok je višu, visoku školu, magistarski i doktorski studij završilo 6,5 odsto bh. građana i to 8,1 odsto muškaraca i pet odsto žena”, kazala je Popovićeva i dodala da se procjenjuje da danas u BiH ima oko 3.800.000 građana.

Prema podacima Misije OEBS-a u BiH, skoro 48 odsto žena i 25 odsto muškaraca u seoskim područjima BiH nepismeno je i nema završeno osnovno obrazovanje. U urbanim sredinama bez završene osnovne škole je 7,8 odsto muškaraca i 22,25 odsto žena.

Obrazovanje djevojčica, nažalost, još se u nekim krajevima u BiH ne smatra prioritetom pa one ne idu u školu iz vjerskih ili kulturoloških uvjerenja njihovih roditelja. Takođe, porodice koje su siromašne ponekad mogu da školuju samo jedno dijete i odlučuju se da to bude muški potomak.

Prema zakonu svi imaju jednaka prava na obrazovanje, bez obzira na pol, i ono predstavlja suštinsko oruđe za postizanje jednakosti, razvoja i mira. Pismenost žena, jednako kao i muškaraca, ključni su faktori u obezbjeđivanju i poboljšanju obrazovanja porodice.

SREDNJE OBRAZOVANJE

U cilju popravljanja vrlo loše obrazovne slike u BiH razmišlja se o novim zakonskim odredbama kojim će se u obaveznom školstvu otići korak dalje.

U posljednje vrijeme se sve glasnije čuju najave o uvođenju obaveznog i besplatnog srednjeg obrazovanja u BiH. U susjednoj Hrvatskoj priča o obaveznom srednjem školovanju već je ušla u fazu razrade i planova o promjeni Ustava. Cilj je, naime, da se već od iduće školske godine i krene s ovim krucijalnim preokretom u obrazovanju jedne države.

U BiH, pak, mnogi su skeptični kada je u pitanju obavezno i besplatno srednje obrazovanje. Kažu da tako nešto nije ni u strateškim državnim dokumentima i da se kuburi da i ono osnovno bude obavezno i besplatno za sve.

“Država nije u stanju da obezbijedi ni besplatno osnovno obrazovanje koje je obavezno za svu djecu, a kamoli srednje”, kategorična je Tanovićeva.

S druge strane, oni optimističniji već su preduzeli konkretne korake kako bi se, ako ništa drugo, bar počelo razgovarati o ovoj mogućnosti.

Sindikat srednjeg obrazovanja Kantona Sarajevo pokrenuo je inicijativu prema kantonalnim ministarstvima nauke i obrazovanja da srednje obrazovanje bude obavezno i besplatno za sve učenike u FBiH. Kako bi inicijativa ugledala svjetlo dana, kažu u Sindikatu, treba da se izmijeni Zakon o srednjem obrazovanju i steknu materijalni uslovi.

“Insistirali smo, takođe, da u okviru tehnološkog razvoja srednje obrazovanje za svakog učenika bude besplatno”, kaže Faruk Bešlić, predsjednik Sindikata srednjeg obrazovanja Kantona Sarajevo.

Identičnu inicijativu, navodi Bešlić, pokrenuli su i sindikati srednjeg obrazovanja u ostalim kantonima.

Hazim Halilović iz Ministarstva nauke i obrazovanja Tuzlanskog kantona, međutim, smatra da je ova inicijativa preuranjena.

“Ona nema realno uporište. U određenim strateškim dokumentima na nivou BiH nije planirano da srednje obrazovanje bude obavezno i besplatno. Čak ne možemo da ispunimo Zakon o osnovnom obrazovanju, koje nalaže da je ovaj stepen obrazovanja besplatan i obavezan, a kamoli nešto više”, ističe Halilović.

Gordana Cikojević, ministar nauke i obrazovanja u Livanjskom kantonu, smatra da srednje obrazovanje treba da bude obavezno i besplatno. Kaže da procedura izmjene Zakona o srednjem obrazovanju nije nemoguća, ali da je za realizaciju ove inicijative potrebno dosta novca.

U resornom ministarstvu u RS, međutim, planiraju da se ovim pitanjem bave već ove godine, kako bi se stvorili uslovi za 2008. godinu.

“Bavićemo se tom mogućnošću i to je nešto čemu moramo težiti”, kazao je Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulture RS.

REFORME U OSNOVNIM ŠKOLAMA

Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, u školskoj 2006/2007. godini u srednje škole je upisano 14.277, što je 173 đaka manje nego što je završilo osnovni nivo obrazovanja.

Stručnjaci ocjenjuju da ta razlika još nije na kritičnom nivou. Ipak, za bolju obrazovnu sliku broj završenih osnovaca i upisanih srednjoškolaca mora biti vrlo usklađen.

Bolji uspjeh učenika i “vjetar u leđa” da nastave školovanje, u Ministarstvu prosvjete i kulture RS očekuju od promjena na kojim se intenzivno radi.

Reforma osnovnog obrazovanja u RS desila se još 2003/2004. godine, kojom se prešlo na devetogodišnje školovanje. Međutim, ocijenjena je kao preuranjena, uvedena preko noći i bez dobro razrađene strategije.

Cilj devetogodišnjeg školovanja i reforme uopšte, bio je redukcija gradiva, drugačiji sistem predavanja. Međutim, na tome se aktivno radi tek sada.

“Formirane su radne grupe koje rade na novim nastavnim planovima i programima. Osim toga, radimo i na uvođenju osnovnog obrazovanja po trijada – 3+3+3″, kazao je Ranko Savanović, načelnik Odjeljenja za osnovno obrazovanje u Vladi RS.

Stručnjaci u polju osnovnog školstva, kazao je Savanović, trenutno rade na osavremenjavanju nastavnih planova i usklađivanju sa savremenim tokovima. Posao bi, dodao je, trebao biti završen do početka 2007/2008. godine.

Zavidne rezultate na kraju prošle školske godine, kako kaže Izolda Osmanagić iz Ministarstva nauke i obrazovanja Unsko-sanskog kantona (USK), ostvarili su učenici osnovnih i srednjih škola s područja ovog kantona.

“Prosječna ocjena osnovaca na kraju prošle školske godine bila je 3,8. Prolaznost je bila 98,5 odsto, neocijenjenih je bilo 0,44 odsto učenika, dok je negativnu ocjenu imalo samo 0,7 odsto osnovaca”, kaže Osmanagićeva, dodajući kako nastavu u 22 srednje škole u USK danas pohađa 13.000 učenika. Dodaje kako je prosječna ocjena srednjoškolaca na kraju 2005/2006. školske godine bila 3,4, a prolaznost 95,2 odsto.

Ministarstvo nauke i obrazovanja USK, u saradnji sa nekim stranim humanitarnim organizacijama, provodilo je projekat u okviru kojeg se osobama koje nemaju završenu osnovnu školu omogućavalo da vanredno, ubrzanim tempom, pohađaju i polažu razrede osnovne škole. Na ovaj način se pokušavao smanjiti nivo nepismenosti.

Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulture RS, kazao je da će ministarstvo napraviti analizu o broju nepismenih ljudi i to da se, prije svega, stekne uvid u starosnu strukturu nepismenih.

“Osim starosne strukture, napravićemo analize o nepismenim i po regijama. Nakon što steknemo jasnu sliku o broju tih ljudi, nastojaćemo napraviti model za njihovo opismenjavanje”, kazao je Kasipović.

Prosvjetari upozoravaju roditelje da je osnovno školovanje zakonska obaveza i da se toga pridržavaju, a ukoliko im treba materijalna pomoć da je obavezno potraže od nadležnih institucija.

HAOTIČNO STANJE NA FAKULTETIMA

Iako statistički podaci pokazuju kako je iznimno mali broj građana BiH sa visokom stručnom spremom, predstavnici sarajevskih fakulteta tvrde kako su “zatrpani” studentima.

Azra Kreso, sekretar Filozofskog fakulteta u Sarajevu, kaže kako nastavu na ovom fakultetu pohađa oko 3.200 redovnih i vanrednih studenata. Godišnja prosječna prolaznost je, dodaje, 65 odsto.

Numan Novalić, šef Studentske službe na sarajevskom Pravnom fakultetu, navodi kako ovaj fakultet trenutno ima 5.964 studenta. Kaže kako je 227 redovnih ili 38 odsto i 139 vanrednih studenata ili 25 odsto, koji su apsolvirali u 2006, do danas okončalo studij.

Na Univerzitetu u Banjaluci trenutno studira 16.146 studenata, a u prvu godinu upisano je oko 3.000, dok je na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu upisano 2.689 studenata. Diplomu na Banjalučkom univerzitetu u posljednoj školskoj godini steklo je 1.343 studenta, dok je na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, taj broj duplo manji, 677.

Čelnici univerziteta i resorno ministarstvo smatraju da bi stanje u visokom obrazovanju bilo puno bolje da postoji strategija razvoja. Međutim, visoko školstvo bez nje egzistira već godinama.

Zbog toga, smatra Stanko Stanić, rektor Univerziteta u Banjaluci, stanje na ovim visokoškolskim ustanovama se može ocijeniti jednostavno kao – haos.

“Bez jasno definisanog pravca razvoja i nema izlaza iz teške situacije u kojoj se nalazi visoko školstvo. Resorno ministarstvo treba da pripremi, zajedno sa kadrom Univerziteta, taj krucijalni dokument stretegije bez koje nema razvoja visokog školstva u RS niti izlaza iz ovako teške situacije”, kaže Stanić.

Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulture RS, ističe da je upravo to i bio cilj nedavno održane dvodnevne konferencije o stanju u visokoškolskim ustanovama – prepoznati problem u visokoškolskom sistemu i tražiti način da se oni prevaziđu.

Od deset definisanih zaključaka o izlasku iz krize, kažu u resornom ministarstvu, i tajmingu u kojem bi oni trebalo da budu i sprovedeni, očekuje se da će podići posrnulo visoko školstvo na noge.

Nezavisne





Пошаљите коментар

Да би сте послали коментар морате бити улоговани

GENOCIDE REVEALED
logo
РУШЕЊЕ РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ
РУШЕЊЕ РЕПУБЛИКЕ СРПСКЕ

Теорија и технологија преврата

НОВО – КРОТКИ ЛАФОВИ!
НОВИ Антиекуемнистички сајт

НОВИ Антиекуемнистички сајт

“СТРЕЉАЊЕ ИСТОРИЈЕ”
logo
ПРАВОСЛАВАЦ 2017
ГЕНОЦИД
ЈАСТРЕБАРСКО 1942
БОЈКОТ НАРОДА – документарац
новинар.де
Loading
КОРУПЦИЈА, ВЛАСТ, ДРЖАВА
logo
АГЕНЦИЈА ЗА БОРБУ ПРОТИВ КОРУПЦИЈЕ
logo