Вести

Indirektan odgovor i Papi i Katoličkoj crkvi stigao je u subotu i nedjelju iz Berlina. Kancelarka Angela Merkel istaknula je centralnu ulogu individue u Europi, naglasivši da je to plod judeokršćanske kulture; kršćanski orijentirana Europska pučka stranka u temeljne konstitutitivne europske vrijednosti ubrojila je, uz kršćanstvo, i židovsku kulturu, i antičku, klasičnu i neoklasičnu, a i prosvjetiteljstvo.

Politička Europa, pretežno i te kako kršćanska, nije prihvatila vatikansku manihejsku podjelu na kršćanske vrijednosti Europe i “netolerantni laicizam”, koju su ponudili papa Benedikt XVI i njegov šef diplomacije nadbiskup Mamberti.

U Europi su kršćani gotovo 20 stoljeća, i u tom razdoblju su joj udarili snažan pečat, ali su i sami sinkretički preuzeli mnogo od prethodnika i ponešto od suputnika. Židovstvo je tu neprestano već 21 stoljeće (u kontinuitetu u Rimu, Splitu i još nekim mjestima). Islam je kontinuirano u Europi više od 12 stoljeća, što je nemoguće zanijekati, a ni protjerati (makar na našim mrežnim stranicama ima onih koji se za to zauzimaju, neometani).

Pored civilizacijskih baština tih jednobožačkih kultura, nemoguće je ne sjetiti se da neke od stožernih europskih vrijednosti baštinimo iz doba prije njihova totalitarizma, imperijalnoga odnosno feudalnoga. Pravna država temelji se na pravu politeističkog Rima, te na germanskom pravu, poput franačkoga, koje nalazimo i u sadašnjemu anglosaksonskome. Demokracija je niknula pod Ateninim hramom, na Areopagu, kroz rimska comitia, te kroz skupštine kakav je bio gotski hring, pa i slavenski sabor, sve prije i mimo monoteizma.

Etički i građanski angažman u Europi temelji se na Sokratu, osuđenome na smrt jer nije poštivao bogove; privrženost znanju je od Lukrecija (rerum cognoscere causas) do enciklopedizma i prosvjetiteljstva, poput Voltaireova, bila vezana uz sokratovsku kritičku sumnju, pa i spram dogmi i aksioma.

Korijeni Europe i njezine konstitutivne vrijednosti ipak su pluralistički, i kroz povijest i u svjetlu sadašnjeg pluralizma. Kroz povijest ni jedna od tih sastavnica nije ostala neokaljana užasnim zločinima – ali zvjezdani trenuci obično su bili rezultat dijalektičke sinergije mnogih, a ne samo jednih. To je, na neki način, i rezime ove obljetničke proslave Europske unije.

26.3.2007
Inoslav Bešker, Jutarnji list / Križ života