logo logo logo logo
Рубрика: Актуелно, Друштво    Аутор: Milan Nikolic    пута прочитано    Датум: 24.02.2007    Одштампај
PDF pageEmail pagePrint page

artemije_5.jpgDie Presse – Intervju sa Vladikom Artemijem . Episkop Artemije, poglavar Srpske pravoslavne crkve na Kosovu govori o svom otporu Ahtisarijevom planu, o navodnoj „terorističkoj opasnosti“ u slučaju nezavisnosti ove regije i o svom strahu od novih etničkih čišćenja.

Artemije Radosavljević je episkop srpske pravoslavne Eparhije za Ras i Prizren. U njegovu nadležnost spada i Kosovo. Episkop Artemije je bio odbojan prema Miloševićevom režimu i otvoreno je osuđivao nasilje srpskih snaga bezbednosti na Kosovu, kako u javnosti tako i u svojim pastirskim poslanicama. Istovremeno, on je protiv nezavisnosti Kosova, za koga smatra da je „Srce Srbije“

Die Presse: Vi ste upravo boravili u Briselu i Vašingtonu i pokušali da izazovete neraspoloženje i otpor u odnosu na nezavisnost Kosova. Da li ste time naišli na razumevanje Vaših sagovornika?

Episkop Artemije: Delimično da. U Briselu se nalazi, međutim, mnogo ljudi, koji podržavaju Ahtisarijev plan (koji predviđa nezavisnost Kosova pod nadzorom) i koji su pokušali da meni objasne, kako je to jedan dobar plan. Plašim se da nisam u stanju, uprkos svim svojim naporima, da ljudima pojasnim šta se na Kosovu zaista događa.

Die Presse: Šta je alternativa nezavisnosti Kosova?

Episkop Artemije: Pregovori, koji bi doveli do rešenja, prihvatljivog za sve. Jedno prisilno rešenje je samo izvor nestabilnosti i budućih sukoba.

Die Presse: Jedno rešenje, koje bi bilo prihvatljivo i za Srbe i za Albance, izgleda da je na Kosovu nemoguće.

Episkop Artemije: Jedno moguće rešenje je, kao u svim ostalim demokratijama koje imaju manjine u sopstvenoj zemlji, da se priznaju sva manjinska prava i odredi jedan specijalna zaštita za istu. Manjina, znači, ima sva prava osim da se odvoji od Srbije i oformi sopstvenu državu. Na njihovoj strani, međutim, ne postoji nikakva fleksibilnost, njihov minimalni zahtev je nezavisnost.

Die Presse: Srbija ima samo podršku Rusije, svi ostali a na prvom mestu SAD forsiraju nezavisnost Kosova.

Episkop Artemije: Američka spoljna politika je u odnosu na ovo pitanje interesantna. Oni žele da prošire demokratiju u čitavom svetu ali za Kosovo ne važi ni mogućnost jednog demokratskog rešenja. Razgovarao sam sa mnogo američkih senatora i kongresmena, koji su pokazali razumevanje za naše stavove i kojima je jasno, da nezavisnost nije jedino moguće rešenje. Oni, međutim, ne mogu da izmene politiku američkog Ministarstva inostranih poslova.

Die Presse: Da li ste sigurni da će Rusija ostati pri svome „Ne!“ i blokirati rešenje u Savetu bezbednosti?

Episkop Artemije: Ako Srbija u svom stavu ostane postojana, tada sam apsolutno siguran da će to i Rusija učiniti.

Die Presse: Verujete li zaista, da Srbija još ima neke realne mogućnosti da zadrži Kosovo?

Episkop Artemije: Naravno. Bez obzira na to, kako bi se to nazvalo, puna nezavisnost ili nezavisnost pod nadzorom. Srbija neće prihvatiti nijedno rešenje koje bi značilo odvajanje Kosova. Mi jednu nezavisnost nećemo ni uzeti k znanju i ja ne vidim način, kako nam bilo ko može oteti Kosovo.

Die Presse: Šta bi bile posledice, kada bi Kosovo postalo jedna nezavisna država?

Episkop Artemije: Time bi se stvorilo jedno plodno tlo za jedan militantni džihad i jedan islamististički terorizam u srcu Evrope. Vehabije (pripadnici jednog konzervativnog krila sunitskog islama) su svuda prisutni na Kosovu i u poslednjih nekoliko godina su tu već podigli 400 novih džamija. To su ekstremisti i njihova ideologija je ista kao i kod Al Kaide.

Die Presse: Šta bi značila nezavisnost Kosova za Vašu Eparhiju? Plašite li se represalija?

Episkop Artemije: U poslednjim godinama je uvek iznova dolazilo do napada na Srbe. U martu 2004 se pred očima internacionalnih mirovnih trupe desio jedan dvodnevni pogrom (19 ljudi je izgubilo život i mnogobrojne srpske crkve su razorene) – šta bi se tek desilo u slučaju nezavisnosti? Time bi Albanci dobili šansu da Kosovo etnički očiste.

Die Presse: Da li su zaštićene zone u Ahtisarijevom planu dovoljne?

Episkop Artemije: Odgovor na ovo pitanje bih rado Vama prepustio. Na Kosovu je 1 300 manastira a odabrano je 37 kao zaštićene zone. Istovremeno grade Albanci svuda oko njih hotele i fabrike. Na Kosovu se, međutim, ne radi samo o pojedinim delovima, ovde se radi o našem nacionalnom identitetu, Kosovo je naša duhovna suština. Mi bez Kosova ne možemo opstati

Norbert Rief, Die Presse





Пошаљите коментар

Да би сте послали коментар морате бити улоговани

GENOCIDE REVEALED
logo
Писанија Грешног Милоја
Проф. Др. Миодраг Петровић

Проф. Др. Миодраг Петровић

КРОТКИ ЛАФОВИ!
Антиекуменистички сајт

НОВИ Антиекуменистички сајт

„СТРЕЉАЊЕ ИСТОРИЈЕ“
logo
ПРАВОСЛАВАЦ 2017
ГЕНОЦИД
ЈАСТРЕБАРСКО 1942
БОЈКОТ НАРОДА – документарац
новинар.де
Loading
КОРУПЦИЈА, ВЛАСТ, ДРЖАВА
logo
АГЕНЦИЈА ЗА БОРБУ ПРОТИВ КОРУПЦИЈЕ
logo