logo logo logo logo
Рубрика: Политика    Аутор: новинарство    728 пута прочитано    Датум: 11.12.2006    Одштампај
PDF pageEmail pagePrint page

mesic-6.jpgREDAKCIJI Indexa javio se iz Švicarske Vinko Sabljo, nekadašnji tajnik HDZ-a za Švicarsku, te nekadašnji tajnik HDZ-a za iseljeništvo, koji nam je kazao kako je u proljeće 1992. godine ugostio Stjepana Mesića u švicarskom Buchsu.

Prema njegovim riječima Mesić je i tamo kazao isto što i na snimci čiji je dio objavio Index u subotu. “Mesić je govor držao pred oko 1000 ljudi, a sve je trajalo oko tri sata. Ljudi su mu postavljali pitanja, možete si misliti kakva su bila pitanja, ali njegovi odgovori bili su još vatreniji i žešći”- govori nam Sabljo.

“Ponovio je identično ono što je kazao u Australiji. O ustaškom pokretu rekao je kako je to bila borba hrvatskog naroda za slobodu i borba protiv četnika i da smo tu borbu dobili. Na upit o Srbima u Hrvatskoj, Mesić je odgovorio kako oni koi žele živjeti u miru to mogu, međutim većina ih ne želi živjeti u miru, i oni će morati napustiti Hrvatsku, zna se gdje im je mjesto”- prepričao nam je Sabljo.

“Nije u pitanju pet sekundi, već skoro tri sata njegova nepromišljena govora.” – tvrdi donedavni predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa za Europu.

O Mesićevim govorima u Buchsu pisalo se 2000. godine

Slobodna Dalmacija je, naime, 2000. godine došla u posjed pisma i videozapisa s tribine HDZ-a iz Buchsa u Švicarskoj, koji se nalazi na granici između Austrije i Švicarske. Tribina je održana 29. ožujka 1992. godine, a na njoj je tadašnji predsjednik Izvršnog odbora HDZ-a Stipe Mesić više od dva sata odgovarao na pitanja okupljenih članova i simpatizera HDZ-a u Švicarskoj.

Anita Malenica, novinarka Slobodne Dalmacije, tada je pisala o predsjednikovim izjavama 1992. godine, te u trodnevnom feljtonu naziva “Dva lica predsjednika: Što je šef države govorio 1992. godine na tribini u Švicarskoj” povukla paralelu između predsjednikovih izjava 1992. i tadašnje, 2000. godine.

Mesić 1992. godine: Naš prioritet je istjerati četnike iz Hrvatske

U člancima se tako spominje kako je predsjednik Mesić 1992. godine izjavio kako je Hrvatska obranom Gospića “stvorila mogućnost da se obračuna sa svim tim odmetništvom”, misleći pri tomu na “neprijatelja”, dok je 2000. godine isti taj predsjednik na pitanje zašto ne odlazi na otvaranje OI u Sydneyu odgovorio: “Između ostalog, bojim se da tamo ne bi došao netko iz Gospića, pa da me ne bi zadesila sudbina Milana Levara”.

Haški svjedok Milan Levar, podsjećamo, usmrćen je eksplozivnom napravom 28. kolovoza 2000., u dvorištu svoje kuće u Gospiću. Časnik Hrvatske vojske Levar, protiv izvršitelja ubojstava nekolicine Srba u Gospiću 1991. je dao iskaz, a Mesić je tada izjavio kako smatra “da su oni kojima je itekako bilo stalo da Levar ne svjedoči izvršili to ubojstvo”.

U svom govoru u švicarskom Buchsu Mesić je, zamoljen da prokomentira situaciju u Hrvatskoj nakon velikosrpske agresije, odgovorio kako “su oni Srbi iz Hrvatske koji su podigli pobunu i digli se oružjem protiv Hrvatske izgubili jednu domovinu” te kako u istoj “nemaju što tražiti”, da bi 2000. godine podržavao plan međunarodne zajednice i pozivao sve Srbe koji su nakon Bljeska i Oluje otišli iz Hrvatske da se vrate, ispričavši se pri tomu “svima za sve”.

U svom istupu na spomenutoj tribini Mesić Miloševića naziva “lupežom” s kojim je Tuđman razgovarao kako “bi vidjeli što želi”, no da nije bilo nikakva dogovora između Tuđmana i Miloševića.

Kako je Slobodna Dalmacija 2000. objavila, predsjednik je na tribini 1992. godine “izazvao buru oduševljenja” nakon izjave kako nema ništa protiv pripajanja Bosne i Hercegovine Hrvatskoj, no kako je “njihov prioritet istjerati četnike iz Hrvatske”.

Mesić 1992. godine: Ustaše su bili oni koji su željeli hrvatsku državu – ako je i bilo zločina, bio je to opći rat

U višesatnom govoru na švicarskoj tribini Mesić je na pitanje o tomu nosi li možda bradu zato što skriva slovo U ispod nje, odgovorio kako “nema nikakvo slovo utetovirano na tijelu”, dodavši:

“Ustaše su bili oni koji su željeli hrvatsku državu. Iskoristili su samo šansu koju su im omogućile povijesne okolnosti da ostvare državu. Hrvati nisu bili fašisti, nego su htjeli svoju državu. A ako je i bilo zločina, bio je to rat u kojemu su ratovali svi protiv svih.” – prenijela je Mesićeve riječi Slobodna Dalmacija.

Između ostalog u tom broju lista (29. rujna 2000.) napominje se kako se Stipe Mesić u predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore početkom 2000. godine energično zauzimao za to da se Hrvatima iz dijaspore onemogući da imaju svoje predstavnike u parlamentu – štoviše – da mogu “glasovati tamo gdje plaćaju porez”.

Mesić 2000.: Jedno su poruke u ratu, a drugo je ozbiljna analiza prema kojoj se vidi o čemu je riječ

Komentirajući članke objavljene u Slobodnoj Dalmaciji, u kojima se navode njegove izjave iz 1992. godine, Mesić je 2000. godine izjavio kako ga takve “fašisoidne špekulacije” ne zanimaju.

“Iz Hrvatske su otišli oni Srbi koji su se pridružili pobuni i nisu prihvatili hrvatsku državu, no nije se povukao narod.To je tada bila moja poruka. Jedno su poruke u ratu, a drugo je ozbiljna analiza prema kojoj se vidi o čemu je riječ. Mi smo bili u ratu, mi smo se branili, a ja sam tada rekao da tko je prešao na drugu stranu, taj nam ne treba.” – stoji u Mesićevoj izjavi za Slobodnu Dalmaciju 2000. godine.

Zbog potpune istine i vjerodostojnosti cijelog zapisa, u trećem nastavku Slobodna Dalmacija iznijela je i stavove Stjepana Mesića izrečene na tribini Hrvatske demokratske zajednice u švicarskom Buchsu 1992. godine, a za koje “bi se moglo reći da je na njima hrvatski predsjednik Mesić ustrajao do današnjih dana”.

Tu se, između ostalog, navodi i kako je Mesić, govoreći o velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, 1992. godine progovorio i o ugroženosti Albanaca na Kosovu, ističući da dva i pol milijuna Albanaca nema svojih ni policajaca, ni direktora, a ni liječnika. Progovorio je također o ugroženosti Muslimana na Sandžaku, pa je u 2000. godini nastavio kontinuitet svojih stavova iz 1992. jer je “kao opozicionar već obilazio Kosovo i davao potporu kosovskim Albancima”.

Kako se u listu 30. rujna 1992. godine navodi, na pitanja okupljenih članova HDZ-a u Buchsu o tome kakav treba biti stav Hrvatske prema Srbima koji su u sastavu Hrvatske vojske, Stipe Mesić je 1992. iznio stav, koji ima i sada, a taj je “da su se mnogi Srbi zajedno s Hrvatima iz Hrvatske, Hrvatima iz Bosne i Hercegovine, Muslimanima i Albancima, borili za Hrvatsku protiv srpskog agresora”, te kako “svi oni imaju pravo koje pripada građanima Republike Hrvatske”.

www.Index.hr





Пошаљите коментар

Да би сте послали коментар морате бити улоговани

GENOCIDE REVEALED
logo
Писанија Грешног Милоја
Проф. Др. Миодраг Петровић

Проф. Др. Миодраг Петровић

КРОТКИ ЛАФОВИ!
Антиекуменистички сајт

НОВИ Антиекуменистички сајт

“СТРЕЉАЊЕ ИСТОРИЈЕ”
logo
ПРАВОСЛАВАЦ 2017
ГЕНОЦИД
ЈАСТРЕБАРСКО 1942
БОЈКОТ НАРОДА – документарац
новинар.де
Loading
КОРУПЦИЈА, ВЛАСТ, ДРЖАВА
logo
АГЕНЦИЈА ЗА БОРБУ ПРОТИВ КОРУПЦИЈЕ
logo